UMESTO RUSKOG GASA VETAR? Nemoguća misija za Slovačku – omanuli na velikom projektu
Kritičari kažu da je zemlja, bogata vetrom, omanula kod izgradnje vetrenjača, da je proces spor i birokratski.
Rusko smanjenje isporuke gasa Evropi primorava zemlje EU da nađu druge izvore energije. Iako ovo važi i za Slovačku, velika zavisnost ove male zemlje od ruskog gasa je čini izuzetno ranjivom.
Slovački institut za finansijsku politiku procenjuje da će od četiri zemlje Višegradske grupe (Slovačka, Mađarska, Poljska i Češka), privreda Slovačke biti najteže pogođena energetskom krizom. Dok se očekuje da će se privredni pad u Poljskoj biti za 4,9 odsto u 2023. godini, u Slovačkoj će on iznositi više od 7 odsto.
Moguće rešenje za problem snabdevanja energijom je da se iskoristi puni potencijal slovačkih obnovljivih izvora, koji uključuju energiju vetra, sunca i geotermalnu energiju.
Turbine u lošem stanju
Prema studiji slovačkog Udruženja za energetsku industriju, koja je napisana u saradnji sa energetskim stručnjakom Borisom Valahom i austrijskom kompanijom Energiverkštat, približno petina Slovačke je pogodna za vetroparkove.
Trenutno u Slovačkoj postoje samo dva vetroparka, oba se nalaze na zapadu zemlje nekoliko kilometara od najbližeg sela. Zajedno proizvode tri megavata struje.
Jedna se nalazi u blizini sela Cerova i izgrađena je u zaštićenom predelu poznatom kao Mali Karpati 2003. godine. Uprkos vladinom planu da izgradi još turbina, vetropark trenutno ima četiri turbine, od kojih je samo jedna u upotrebi. Ostale tri moraju da se poprave posle 18 godina službe. Kada rade u punom kapacitetu, mogu da proizvedu energiju za napajanje 1.200 domaćinstava.
Drugi vetropark u Slovačkoj leži na brdu poznatom kao Oštri vrh i može da proizvede dovoljno energije za 250 domaćinstava.
Daleko zaostaje za sopstvenim ciljevima
Nacionalni plan za energiju vetra u Slovačkoj je mnogo ambiciozniji od sadašnjeg stanja. Energetski i klimatski plan predviđa da bi zemlja mogla da proizvede 100 megavata od energije vetra do kraja 2022. i 500 MV do kraja 2030. godine.
Ostalo je osam godina do kraja perioda predviđenog ovim planom, a trenutna proizvodnja energije vetra u Slovačkoj je 166 puta manja od cilja navedenog u planu.
U Ministarstvu životne sredine tvrde da je za nedostatak napretka kriv otpor javnosti prema vetroparkovima, navodeći da se lokalne zajednice često protive projektima vetrenjača. „Stanovnici su obično zabrinuti zbog vibracija i uticaja na pejzaž, a problem je i što oni sami obično ne mogu da imaju koristi od vetroelektrana u njihovoj blizini“, navodi se u pisanoj izjavi za DW iz Ministarstva.
Ali prema vetroenergetskoj industriji, postoje i druge ključne prepreke za razvoj sektora energije vetra u Slovačkoj, a glavna je spora birokratija. Na primer, izrada studije procene uticaja na životnu sredinu može da potraje godinama. Investitori zato pozivaju na promene.
Strogi zakoni
-Investitori su zainteresovani za brojne lokacije, ali nijedan od ovih projekata neće biti realizovan u naredne četiri godine zbog neverovatno duge izrade studije procene na životnu sredinu-rekao je za DW Jan Karaba, predsednik slovačkog Udruženja za energetsku industriju, dodajući da su zakoni u Slovačkoj jedni od najstrožih u EU.
Ministarstvo životne sredine se ne slaže i kaže da jednostavno sledi evropsko zakonodavstvo. Mnogi državni organi, kao i gradovi ili sela u kojima je predviđeno da se grade vetroparkovi, moraju da budu uključeni u proces.
Ministarstvo ističe da čak i zeleni projekti mogu da ugroze životnu sredinu: „Loše postavljeni vetroparkovi mogu loše da utiču na pogled na urbanu sredinu, da izazovu buku i predstavljaju pretnju za ptice“, saopštilo je ministarstvo za DW.
U tom resoru kažu da su kašnjenja često kod investitora, jer za pripremu potrebne dokumentacije mogu da prođu godine.
Ostali izvori energije u Slovačkoj
Većina energije proizvedene u Slovačkoj dolazi iz nuklearnih elektrana. Dve trenutno proizvode više od polovine energije u zemlji. Jedna se nalazi na zapadu u Jaslovskim Bohunicama, a druga Močovce na jugu.
Slovačka trenutno ne planira da ih gasi. Umesto toga, Nacionalni plan za klimu i energiju fokusira se na poboljšanje njihove bezbednosti.
Slovačka je takođe odstupila od uglja i uskoro bi trebalo da zatvori svoj poslednji rudnik u regionu Gornje Nitre, pošto bi državna podrška tom sektoru trebalo da se ukine sledeće godine.
Drugi važan izvor energije u Slovačkoj je geotermalna energija, koja je 2020. proizvela 25 odsto ukupne proizvodnje energije u zemlji.
Iako svakako ima prostora za poboljšanje, agencija za statistiku Evropske unije, Evrostat, ima dobre prognoze kad je reč o obnovljivoj energiji u Slovačkoj. Prema njegovom istraživanju, od svih zemalja Višegradske grupe, Slovačka proizvodi najveći deo energije iz obnovljivih izvora, odnosno 23 odsto svoje ukupne proizvodnje energije. Nasuprot tome, Poljska proizvodi samo 16 odsto, a Češka 15 odsto. Prosek u EU je 37 odsto.
Većina obnovljive energije u Slovačkoj dolazi iz hidroelektrana, koje proizvode oko 5.000 megavata, što je 17 odsto od ukupne proizvodnje obnovljive energije u zemlji. Nasuprot tome, od energije sunca proizvodi se oko 540 megavata energije i to je drugi najvažniji izvor obnovljive energije u zemlji.