TRAŽI SE ALTERNATIVA, HITNO Plinska kriza u Evropi sve dublja nakon pojačanih sankcija
Pritisak na Evropu da obezbedi alternativne gasne rute se pojačao nakon što je Rusija uvela sankcije evropskim filijalama ruskog naftnog giganta Gasproma i Ukrajina je zatvorila svoj tranzitni put, što je dovelo do rasta cena.
Rusija je u sredu uveče objavila sankcije protiv 31 zapadne kompanije, uključujući Gasprom Germaniju, nad kojom je nemačka vlada preuzela prošlog meseca da obezbedi snabdevanje gasom.
Sankcije su uvedene i poljskom suvlasniku gasovoda Jamal-Evropa, kojim se ruski gas dovodi u Evropu.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je da su prekinuti svi kontakti sa onim kompanijama koje neće moći da učestvuju u isporuci ruskog gasa.
Većina sankcionisanih kompanija, navodi Rojters, nalazi se u zemljama koje su uvele sankcije Rusiji kao odgovor na njenu invaziju na Ukrajinu, a uglavnom su članice EU, prenose agencije.
Nemačka traži alternativu
Nemačka, najveći ruski potrošač u Evropi, rekla je da Gaspromove podružnice ne prihvataju gas i da traže alternative.
Ovo se odnosi na najveće nemačko skladište gasa u Redenu u Donjoj Saksoniji kapaciteta četiri milijarde kubnih metara kojim upravlja Astoria, kao i na Vingas, kompaniju koja snabdeva industriju i lokalne potrebe.
Međutim, priliv gasa iz Rusije u Nemačku nastavlja se gasovodom Severni tok 1.
EU je prošle godine iz Rusije uvezla oko 155 milijardi kubnih metara gasa.
Holandska cena gasa, koja se uzima kao referenca, porasla je u četvrtak ujutru oko 20 odsto.