PRIČALO SE O SRBIJI Treći dan Davosa – Vučić o važnim uspesima, ali i o još većem razvoju
Na današnjim debatama na 54. godišnjem sastanku Svetskog ekonomskog foruma u Švajcarskoj učestvovali su brojni političari i ozbiljni svetski lideri. Jedan od prvih govorio je predsednik Francuske, Emanuel Makron, koji je istakao da Evropa mora da bude odlučnija u nastupu na svetskoj sceni, kao i da će ova 2024. godina biti ključna godina za Evropljane u kojoj moraju da budu dodatano vidljiviji. Takođe se osvrnuo i na ishod ovogodišnjih predsedničkih izbora u SAD, odnosno na moguće tenzije SAD i Kine.
I danas je nezaobilazna tema bila nafta, naravno.
Ministar ekonomije Saudijske Arabije, Fejsal Alibrahim Denu Marfiju, rekao je da njihova ekonomija raste snažnim tempom, kome su doprineli različiti sektori, a da je naftna ekonomija standardno dobra.
– U 2022. Saudijska Arabija je zabeležila kompozitni rast od 8,7%, ali nenaftna ekonomija je rasla 6%. Prva tri kvartala 23. za koje imam podatke, to je znatno iznad 4% za nenaftnu ekonomiju. Tako da verujemo da će se to nastaviti – rekao je ministar za CNCB.
Pored svetskih tema, značajan dan za Srbiju imao je predsednik Vučić koji aktvvno učestvuje u debatama sa značajnim ljudima. On je danas u Davosu razgovarao sa predsednicom Evropske centralne banke Kristin Lagard o ekonomskim predsviđanjima za 2024. godinu.
On je na Instagram nalogu „buducnostsrbijeav“ napisao da se posebno govorilo o perspektivama razvoja i merama monetarne politike ekonomija izvan EU, koje bi doprinele opštoj finansijskoj stabilizaciji.
-Sa predsednicom Evropske centralne banke Kristin Lagard o ekonomskim predviđanjima za 2024. godinu u izazovnom i složenom međunarodnom kontekstu, a posebno o perspektivama razvoja i merama monetarne politike ekonomija izvan EU, koje bi doprinele opštoj finansijskoj stabilizaciji- naveo je Vučić.
Nakon tog susreta, predsnika Srbije sačekali su ga razgovori u okviru debate Novo evroazijsko svitanje“, u kojoj je istakao da je Srbiji, kao i drugim zemljama Zapadnog Balkana potrebna jača Nemačka.
Vučić je na pitanje moderatora debate o odnosu Evropske unije i Zapadnog Balkana rekao da „kada se Nemačka zakašlje, mi dobijemo upalu pluća“ i naglasio da nemačka kontrakcija odnosno ekonomski pad od 0,3 odsto predstavlja problem i za države u regionu.
Takođe je iskoristio priliku da pohvali ekonomski rast Srbije, i da naglasi da je Srbija uspela više nego da udvostruči vrednost ukupnog BDP-a od 2012/2013. godine do sada, sa 32 milijarde na 69 milijardi evra.
Vučić je prvi najavljen da govori u diskusiji, kao predsednik zemlje koja ima prosperitetnu i najveću ekonomiju na Zapadnom Balkanu.
– Od 2012-2013. više smo nego udvostručili naš ukupni BDP, sa 32 milijarde na skoro 69 milijardi. Da, zemlje Zapadnog Balkana, Jugoistočne Evrope, imaju veću stopu rasta od Evropske unije. Kao što znate fleš procena rasta zemalja Evropske unije je 0,6 ove godine, a za sledeću godinu poslednja predviđena od Svetske banke je 0,9 odsto-rekao je Vučić.
Podsetio je i da je Srbija napravila gasni interkonektor između Srbije i Bugarske, uz veliku podršku EBRD i EIB i dodao da će praviti i gasni interkonektor sa Severnom Makedonijom, jer će morati da se poveže na gasovode TAP i TANAP.
-Treba da gradimo i naftovod prema Mađarskoj, sada imamo samo jedan preko Hrvatske do Srbije – Janaf- rekao je on. U diskusiji sa Vučićem učestvovali su i Mirek Dušek iz Svetskog ekonomskog programa, premijer Gruzije Irakli Garibašvili, kao i Cenk Alper turski biznismen i član Udruženja poslodavaca i industrije Turske i ministar ekonomije Kirgistana Alibek Kuantirov.
„Uvek možemo bolje“
Aleksandar Vučić je naglasio je da je bila dobra odluka EU da se osnuje novi evropski institut – Evropsku političku zajednicu i posebno pohvalio evropske lidere na tom potezu.
– Bar dva puta godišnje možemo da razgovaramo o svim ovim pitanjima sa mojim prijateljima, sa našim prijateljima iz Moldavije, Ukrajine, nekih drugih zemalja, Azerbejdžana, Jermenije koje nikada nisu predstavljene u evropskim institucijama – rekao je Vučić.
Predsednik Srbije je rekao da to znači da se mi sada mnogo više okupljamo. Kada je reč o rezultatima srpske ekonomije Vučić je rekao da može da se pohvali, ali da je uvek nezadovoljan bilo kakvim rezultatima, jer veruje da uvek možemo još bolje. Vučić je naglasio da je sve stvar dobre povezanosti i da Srbija upravo radi na tome praveći energetske interkonektore.
Vučić je iskoristio priliku da na sastanku Svetskog ekonomskog foruma u Davosu obavi važan razgovor sa Ursulom fon der Lajen na temu geopolitičkih izazova, kao i o strateškim važnim pitanjima za Srbiju.
– Srbija je spremna da na najbolji način iskoristi ovu pomoć na putu modernizacije i izgradnje kojim koračamo, a posebno sam zahvalio predsednici @europeancommission na ličnom angažmanu i razumevanju situacije u regionu i podršci evropskom putu naše zemlje – napisao je Vučić ispod fotografije na svom Instagram profilu.
Jedna od tema današnjih razgovora i debata bila je i oko energetske podrške
Zemlje evrozone treba da povuku pakete energetske podrške i da se koordiniraju kako bi smanjile zaduživanje u narednih godinu i po dana, rekao je predsednik Evrogrupe Pashal Donoho za CNBC.
Evrogrupa, koju čine ministri finansija zemalja članica evrozone, obavezala se na restriktivni stav za 2024. godinu.
– To znači da kako postepeno ukidamo mere energetske podrške, one moraju da idu na niže nivoe zaduživanja, a ne na druge oblike potrošnje ili smanjenja poreza – rekao je Donoho.
On je dodao da je prošle godine deficit evrozone bio iznad 3%, a ove godine se očekuje da bude ispod 3%, što bi dovelo do prosečnog nivoa duga oko 90% nacionalnog dohotka.
– Smanjenje zaduživanja u svakoj zemlji, naravno, uvek je složeno sa političkim i društvenim izazovima sa kojima se suočavamo, ali imamo veće šanse da to izvedemo u većini zemalja ako sve zemlje osećaju da idemo u pravom smeru i u istom pravcu, i to je ono na šta se u ovom trenutku fokusira Evrogrupa – zaključio je on.
Budućnost globalnog upravljanja
Generalni sekretar UN Antonio Guteres u svom izgladanju sklopu trećeg danas Davosa, pozvao je na reforme globalnog upravljanja.
– Ne možemo da gradimo budućnost za naše unuke sa sistemom izgrađenim za naše bake i deke – rekao je on.
On je upozorio da geopolitičke podele ometaju globalni odgovor na izazove poput klimatskih promena i veštačke inteligencije, jer je predložio „reformisani, inkluzivni, umreženi multilateralizam“.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.