TALAS HAPŠENJA U TURSKOJ 12 građevinara je već u zatvoru, izdati su nalozi za privođenje još njih 29
Dvanaest istaknutih građevinara uhapšeno je u Turskoj posle urušavanja hiljada zgrada u zemljotresu koji je u ponedeljak pogodio jug zemlje, izvestili su lokalni mediji u subotu.
Među privedenima je preduzetnik iz pokrajine Gaziantep i jedanaest ljudi iz pokrajine Sanliurfa, navodi turska agencija DHA.
Stravično urušavanje zgrada razotkrilo je nesavesnu gradnju i nepoštovanje zakonskih propisa u gradnji čime su stanovnici praktično izgubili izglede za preživljavanje. Zbog toga u Turskoj ključa bes stanovništva kako raste broj žrtava, do sada gotovo 30.000, a više od 80.000 je ranjenih.
Očekuju se nova pritvaranja nakon što je javni tužitelj u Diyarbakıru, jednoj od 10 jugoistočnih pokrajina pogođenih zemljotresom, danas izdao naloge za hapšenje 29 osoba, izvestila je državna novinska agencija.
Jedan od uhapšenih u subotu bio je izvođač radova na zgradi u Gaziantepu, objavila je agencija, dodajući da ga je pronašla policija u Istanbulu.
Tužioci su pokrenuli nekoliko istraga u pokrajinama, uključujući Kahramanmaraş, gde je okrug Pazarcık koji je bio epicentar zemljotresa.
Turska pravila o gradnji, temeljena na kalifornijskim, redovno su revidirana od velikog zemljotresa 1999. u severozapadnoj Turskoj, a poslednji put 2018.
– Na papiru standardi postoje, a poslovi nadzora povereni su privatnim kompanijama – rekao je istanbulski arhitekta Ajkut Koksal.
Ipak, nadzor je slab, dodao je, dajući graditeljima veću slobodu da slede – ili ne – pravila.
Sve što se događa poslednjih dana mogao bi da bude veliki problem za aktuelnu tursku vladajuću garnituru. Jer, najveće građevinske kompanije često su bliske predsedniku Redžepu Tajipu Erdoganu.
U međuvremenu su sve glasnije kritike usmerene prema turskim vlastima zbog kašnjenja i nedelotvorne pomoći. Turski predsednik Erdogan, koji je na vlasti već 20 godina, a u maju će se kandidovati za novi mandat, priznao je svoje greške i istakao da se niko ne može pripremiti na katastrofu takvih razmera.
– Takve stvari su se uvek događale. Ovo je deo sudbinskog plana – rekao je tokom poseta jednom od pogođenih područja. Turska se nalazi u trusnoj zoni i mnogi smatraju da su vlasti trebalo bolje da kontrolišu obnovu i izgradnju nakon poslednjeg velikog zemljotresa 1999. godine, u kojem je poginulo više od 17.000 ljudi. Više od 6.000 zgrada srušilo se u zemljotresu u ponedeljak. Prvi sati posle ovakvih katastrofa ključni su, ali budući da su u zemljotresu oštećeni mnogi putevi i infrastruktura, zbog čega spasioci nisu mogli da dođu do pogođenih područja, trebalo je dan-dva da stignu.
Čelnik glavne opozicione stranke, Kemal Kilicdaroglu, vrlo je kritičan prema odgovoru vlade.
– Zemljotres je bio loš, ali što je još gore bio je nedostatak koordinacije, nedostatak planiranja i nekompetentnost.
Kako javlja BBC, Turska ima dosta iskustva sa zemljotresima u poređenju sa drugim zemljama. Nasuh Mahruki, osnivač volonterske spasilačke grupe Akut takođe kritikuje, i ocenjuje da se politika sada umešala u akciju spasavanja. Nakon poslednjeg velikog zemljotresa u avgustu 1999. godine akciju spasavanja vodila je vojska, ali sada civilna zaštita. U nadolazećim godinama Erdogan je međutim pokušao da ograniči uticaj vojske.
– U celom svetu najbolje organizovane i logistički povezane organizacije su oružane snage, one imaju izvanredne resurse i opremu u svojim rukama. To se mora koristiti u katastrofama.