SPREMAN KRIZNI PLAN Evropu čekaju restrikcije struje, slabije grejanje – tri zemlje se oštro protive
Evropska komisija donela je krizni plan za smanjenje zavisnosti od ruskog gasa kojim želi da zemlje članice od avgusta ove godine do marta 2023. uštede 15 odsto svoje dosadašnje potrošnje, odnosno ukupno 12 milijardi kubnih metara gasa, a što je ekvivalent 130 TPG (tečni prirodni gas) tankera.
Kao mere koje bi se tim povodom preduzimale već se pominje smanjenje preporučene temperature grejanja u stanovima i javnim zgradama, veća delotvornost, privremeno zatvaranje najvećih potrošača koji nisu od egzistencijalne važnosti za privredu i društvu, a kao poslednja mera se navode i redukcije.
Iako EU nikad nije imala zajedničku energetsku politiku, tek je ova kriza pokazala koliko su suprotni interesi mnogih članica. Mađarska, na čiji energetski sistem je Hrvatska zbog MOL-a i INA-e snažno oslonjena, od početka vodi sopstvenu energetsku politiku i stavlja veto na zajedničke odluke o energetskim sankcijama Rusiji.
Štaviše, krajem prošlog nedelje mađarski ministar spoljnih poslova Peter Sijarto otišao je u Moskvu i zatražio od Vladimira Putina dodatni gas. Trenutno Mađarska, uglavnom preko Turskog toka, kupuje 5,5-6,5 milijardi kubnih metara gasa, a što bi sada trebalo biti povećano za skoro dodatnu milijardu.
Španija i Portugal su takođe objavili da se ne slažu sa planom Komisije o energetskoj štednji, jer njihovi gasni sistemi nemaju veze sa Rusijom. Činjenica je da je plan o uštedama koncipiran kao preporuka, a ne obaveza, i svaka zemlja za sebe bi trebalo da napravi plan ušteda i da ga se drži.