Protesti širom Evrope u jeku, međutim – poljoprivrednici izgleda ostaju bez ispunjenja zahteva
Direktorka Međunarodnog monetarnog fonda Kristalina Georgijeva je upozorila vlade država EU da, bez obzira na višenedeljne masovne proteste širom Evrope, finansijski ne izlaze previše u susret poljoprivrednicima.
-Sa ljudskog stanivišta razumem njihove probleme i znam da nije lako obavljati njihov posao“, rekla je Georgijeva novinarima u četvrtak u Vašingtonu, prenela je agencija AFP. „Ali ako taj osećaj potraje i satera vlade u ugao iz kojeg više neće moći da čine ono što je neophodno za jačanje privrede, doći će trenutak kada će zažaliti- rekla je Georgijeva.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (Ursula von der Leyen) obećala je u četvrtak određene ustupke nezadovoljnim ratarima – pre svega ukidanje birokratskih prepreka i fleksibilniju primenu pravila EU o obaveznom postotku poljoprivrednog zemljišta koje mora ostati neobrađeno, piše Beta.
Takođe, Fon der Lajen je rekla da je Komisija predložila i mere kojima bi se sprečio nekontrolisani rast uvoza živine, jaja i šećera iz Ukrajine, saopštila je Evropska komisija. Ona je naglasila da je poljoprivrednici mogu da računaju na podršku EU, da imaju vitalnu ulogu u evropskoj privredi i društvu, i da je iz višegodišnjeg evropskog budžeta od 2021. do 2027. godine za agrar izdvojeno 390 milijardi, što je gotovo trećina ukupnog budžeta.
Rekla je i da je EU prošle godine obezbedila dodatnu pomoć od 500 miliiona evra za farmere koji su bili najteže pogođeni krizom.
Direktorka MMF Kristalina Georgijeva rekla je novinarima da je razgovrala s predstavnicima mnogih ministarstava finansija i da svi oni uviđaju koliko je važna konsolidacija budžeta, ali i „koliko je teško uskratiti podršku“. „Lako je dati, ali je teško to ponovo oduzeti“, rekla je Georgijeva.
Proteklih nedelja na ulice Nemačke, Francuske, Holandije, Rumunije, Poljske, Italije, Grče i drugih članica EU izašle hiljade poljoprivrednika koji su traktorima blokirali saobraćajnice i gradove. U Španiji i Portugaliji su masovni protesti najavljeni za februar.
DANAS ĆE STATI SVE Letovi otkazani, autobusi staju, vozovi ne idu – opšti štrajk
Glavni razlog za nezadovoljstvo je ukidanje brojnih državnih subvencija za poljoprivredu, uglavnom za dizel i mehanizaciju, restrikcije zbog politika Unije za suzbijanje promena klime, uvoz jeftinijih agrarnih proizvoda iz nečlanica Unije.
U Nemačkoj je pod pritiskom protesta vlada odustala od najavljenog uvođenja redovne stope poreza na poljoprivrednu mehanizaciju, a ukidanje subvencija za „plavi dizel“ će biti sprovedeno postepeno do 2026. godine.
Francuski predsednik Emanuel Makron se, uglavnom isto pod pritiskom protesta protiv jeftinog uvoza, usprotivio potpisivanju sporazuma o slobodnoj trgovini sa članicama južnoameričke trgovinske alijanse Merkosur. Punopravne članice te organizacije su Argentina, Bolivija, Brazil, Paragvaj, Urugvaj i Venecuela, a ima i nekoliko pridruženih članica, takođe iz tog dela sveta. Farmeri iz Evrope strahuju od nelojalne konkurencije tih zemlja koje imaju jaku poljoprivredu, a pre svega stočarstvo.
Makron je 1. februara posle vanrednog samita u Briselu rekao da Francuska zahteva da „ekološki i higijenski standardi koje EU zahteva od svojih poljoprivrednika, budu isti i za zemlje kojima Unija otvara svoja vrata“, jer bi u suprotnom to bila „nepravda“. I Ursula fon je Lajen je rekla da će u pregovorima sa zemljama Merkosura „uzeti u obzir legitimne interese (evropskih) poljoprivrednika“.
Nemački kancelar Olaf Šolc (Olaf Scholz) je, međutim, rekao u vezi s tim da njegova vlada ostaje pri ranijim planovima koji treba da stvore najveću zonu slobodne trgovine u svetu. Šolc je rekao da je to važno ako EU želi da se globalno strateški bolje pozicionira, preneo je AFP.
Dok su lideri EU u četvrtak zasedali na vanrednom samitu, poljoprivredni su traktorima blokirali ulice oko evropskih institucija, a policija je saopštila da je bilo 1.300 traktora.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.