ZEMLJE OPEK-A „ZAVRNULI SLAVINU“ Nestašica dizela neizbežna, posledice sve jasnije
U prvoj polovini godine činilo se da Saudijska Arabija i njeni saveznici u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEK) kopaju u sve „dublju rupu“. Naime, cene sirove nafte, koje su prelazile 125 dolara po barelu veći deo juna prošle godine, pale su ispod 85 dolara.
Da bi zaustavio pad, koji je bio uzrokovan padom tražnje zbog slabog rasta u Kini i rapidno rastućih kamatnih stopa u svim drugim zemljama, OPEK je nastavio da produžava smanjenje proizvodnje koje je prvi put najavio prošlog oktobra.
Cene su nakon toga pale na 72 dolara u junu, prodavalo se sve manje nafte, za sve manje novca.
Međutim, loša sreća OPEK-a se završila u julu, kada je Saudijska Arabija odlučila da dodatno smanji proizvodnju i rekla da će produžiti smanjenje do avgusta . Od tada, Saudijska Arabija i Rusija produžile su rezove – do kraja godine milion barela dnevno proizvodnje manje i 300.000 barela dnevno izvoza do krajem ove godine.
Kako je navedeno u u poslednjem i zvaničnom saopštenju OPEK ogranizacije, grupa zemalja izvoznica nafte, OPEK plus, će od 2024. godine smanjiti ukupan obim proizvodnje nafte za još oko 1,4 miliona barela dnevno, odnosno na 40,46 miliona barela dnevno
OPEK već smanjuje proizvodnju nafte do kraja ove godine za dva miliona barela dnevno, odnosno na 41,856 miliona barela dnevno, a ukupno smanjenje proizvodnje biće 1,396 miliona barela dnevno.
Kako su najavljivale njihove vlasti, Rusija treba da smanji proizvodnju 2024. godine na 9,828 miliona barela dnevno, a sledeći sastanak šefova delegacija OPEK plus biće održan 26. novembra u Beču, kada će svet dobiti više preciznijih informacija.
Svi ovi podaci doprinose slici poboljšanja kineske potražnje – za koju analitičari kažu da bi uskoro mogla da dostigne vrhunac – i pada zaliha.
Oluja visokih cena energenata
Neki kažu da kupci mogu da prebrode oluju visokih cena. Sedam evropskih rafinerija i trgovaca, koji su govorili anonimno zbog ugovornih obaveza, rekli su za CNBC da lokalni kupci mogu da izdrže trocifrene cene nafte bez smanjenja proizvodnje. Svi izvori su ukazivali na čvrste marže prerade, što znači da je razlika između vrednosti rafinisanih proizvoda i cene sirove sirovine za njihovu proizvodnju povoljna.
Neizvesnost ostaje oko daljih kineskih izvoznih kvota goriva, dok je ruska neograničena zabrana njenog izvoza goriva — koju Evropa ne može da kupi zbog sankcija koje su usledile nakon invazije Moskve na Ukrajinu u punom obimu – pooštrila dostupnost rafiniranih proizvoda i mogla bi posebno da pogorša globalnu nestašicu dizela.
Situacija s dizelom je nezahvalna, po svemu sudeći, njegova nestašica na svetskom nivou je već jasna. Mesecima cena dizela raste brže od cene sirove nafte, a efekat na vlasnike vozila na dizel je samo manji deo problema jer se kretanje cena dizela preliva na celu ekonomiju.
ЕU prestala da uvozi ruski dizel, a najveća rafinerija Еvrope u kvaru
Pre rata u Ukrajini, Еvropska unija je većinu dizela za sopstvenu potrošnju proizvodila iz ruske sirove nafte u svojim rafinerijama. Ali, bila je i veliki uvoznik dizela iz Rusije, s udelom te države većim od 60 posto u ukupnom uvozu ЕU.
Početkom februara Evropska unija zabranjuje uvoz dizela iz Rusije, i od tada se zvanično, dizel iz Rusije više ne uvozi, a zamenjen je uvozom s Bliskog istoka i iz SAD.
Važno je napomenuti da je celokupnu situaciju u Еvropskoj uniji dodatno otežalo zatvaranjem najveće rafinerije u Roterdamu, koja je proizvodila više od 400.000 barela sirove nafte dnevno.
Jedino je sigurno, svet čeka teško razdoblje, jer će rast cena nafte i dizela poprilično da zakomplikuje borbu protiv inflacije na nivou cele Evrope, Amerike, i ostatka sveta. Nestašica dizela dovešće do povećanja cene, a s tim da je upravo dizel najčešće svih prevoznih sredstava za prevoz robe, poskupeće transport, a samim tim i kranja cena svih proizvoda na rafovima u prodavnicama širom sveta.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.