NAJTRAŽENIJA ROBA NA PLANETI Oružja za Ukrajinu još i ima – ali municije nema ni za lek
Komplikovanu situaciju na terenu, što se tiče rata u Ukrajini, možda je ovih dana najbolje formulisao Berkhard Šmit, evropski zvaničnik koji je zadužen za bezbednost i odbranu u Savezu evropske vazdušne i obrambene industrije.
– S jedne strane, vodi se rovovska borba, kao u Prvom svetskom ratu. S druge strane, upotrebljavaju se dronovi i veštačka inteligencija – rekao je Šmit za medije.
Upravo ta specifična situacija dovela je još jednog problema na koji i ovih dana nailazi Evropska unija. Na dnevnom redu su tri osnovna novčana problema: potrebno je mnogo para za ulaganje u municiju, u borbu protiv klimatskih promena i u održavanje životnog standarda. A para nema.
Rešenje bi bilo lako u nekim boljim istorijskim uslovima, ali s obzirom na to da su za sva tri problema potrebne stotine milijardi evra, čak i najumnije evropske glave teško da će moći da smisle nešto bolje osim zaduživanja.
Na sastanku ministara finansija evropskih zemalja tokom petka i subote u Gentu, Belgija, mediji su izvestili, situacija je bila tmurna, a konstruktivnih predloga gotovo da nije ni bilo. Kristin Lagard, direktorka Evropske centralne banke, rekla je da do 2031. godine Evropa treba da ulaže po 800 milijardi evra, svake godine, kako bi se postigli klimatski ciljevi. Energetska tranzicija i smanjenje zavisnosti od fosilnih goriva koštaju jako mnogo.
Međutim, to je dugoročan i teško ostvariv plan, ali postoji i kratkoročan, koji se tiče isto tako važne bezbednosti unutar Evropske unije. Ono što je Šmit takođe primetio, jeste jedna nelogičnost aktuelne bezbednosne situacije u Evropi. Dok se svim silama trudi da se, pre svega uz pomoć sankcija, suprotstavi Rusiji, sav novac za vojsku same Evropske unije ide u džepove Amerikanaca.
– Gotov 80 odsto vojnih izdataka Evropske unije u protekle dve godine išlo je američkim kompanijama i Izraelu – istakao je Šmit.
Dakle novac ide u SAD, oružje i donacije u Ukrajinu, ali, zar nije logično da i Evropa misli na svoju bezbednost? Portal Seebiz je izneo zanimljiv, čak neverovatan podatak: za odbranu Evrope zadužen je izvesni Tijeri Breton, evropski poslanik koji, pored tog izuzetno važnog sektora, brine i još tri stvari – o digitalizaciji, unutrašnjem tržištu i uslužnim delatnostima.
Za to vreme, većina država pribegava principu „U se i u svoje kljuse“, to jest, nabavljaju oružje za sebe i svoje potrebe, što je sasvim i logično.
Dakle, Evropska unija je u poslednje vreme prilično razjedinjena, i to oko ključnih pitanja. Poslednji put kada su imali zajednički projekat koji se tiče oružja bio je još u martu 2023. godine, a i tada je u pitanju bila nabavka milion granata za Ukrajinu. Cilj je bio da ih dostave Kijevu, ovih dana, preciznije, početkom ovog marta. Taj cilj neće biti ostvaren, a rok za dostavu granata produžen je do kraja ove godine što je, jasno, teško probijanje roka.
Što dovodi i do problema koji je sve očigledniji i gotovo nerešiv – manjak municije. Danas (26. februar) je o tome govorio i Dmitro Kuleba, ministar spoljnih poslova Ukrajine, koji je apelovao na Evropu da ukine izvoz municije trećim zemljama, i da sve preusmeri u Ukrajinu.
Takođe, apel je uputio Žozep Borelj, rekavši da bi Evropa trebalo da nabavlja municiju praktično gde god je ima i van bloka. Ipak, odakle, kada ne uspevaju da nabave ni granate koje su naručene pre tačno godinu dana? Kada poslednji metak na frontu bude ispaljen, to će biti i kraj rata i poraz za Ukrajinu. Možda je to i dobro rešenje, neka vrsta alternative mirovnom sporazumu, kojeg nema ni u naznakama.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.