KILOGRAM PUTERA KOŠTA 8,5 EVRA Evo šta će od proizvoda posledično da poskupi
Otkako je krenula pandemija, a onda i rat u Ukrajini tačno dve godine kasnije, svet nikako ne može da se oporavi od krize, rastućih cena, dodatnih rashoda i poremećaja u transportu i lancima snabdevanja.
Pate maltene sve delatnosti, od industrije do proizvodnje, turizma, ugostiteljstva. Pogođena je i konditorska industrija, piše Telegraf Biznis.
Takođe, celu priču o poskupljenju treba posmatrati malo šire: osim same kartonaže i ambalaže i skoka cena sirovina, na rast utiče i aktuelna cena gasa – kod onih kompanija koje koriste gas. Ipak, kako je to indirektni faktor koji utiče na poskupljenje, onda svakako da nije u „centru“ priče.
Ali, ono što jeste bitno istaći je činjenica da su poskupele uljarice, žitarice, šećer, maslac, brašno – sirovine ključne u proizvodnji slatkiša i slaniša.
Ako ste primetili da su nam neke vrste keksa poskupele u poslednje vreme, iza toga se krije direktno oslanjanje na uvoz za određene sirovine i sam rast cena tih sirovina.
Konkretno, Srbija sa brašnom nema problem, ali puter je ono što uvozimo u velikim količinama. Tamo gde ove sirovine ulaze u sastav proizvod sa 60%, 70% ili 80% – jasno je koliko je to lančana reakcija.
Za konditorsku industriju inputi su trenutno jedan od najvećih problema, a cene koje su kod nekih proizvoda „otišle“ za 50% naviše – posledica su tih lančanih poskupljenja, nad kojima kompanije nemaju kontrolu. Puter, pritom, mahom uvozimo od Holanđana i Poljaka, ali…
Zbog pomenutih problema i nestašica, ove dve zemlje otkazuju dugoročne ugovore, po cenu tužbe od druge strane, jer jednostavno ne mogu da ispune date obaveze – dok se situacija ne smiri. Drugo „utočište“ nam je Turska, ali je ta zemlja zabranila izvoz maslaca.
Doduše, moguće je da se to neće odnositi na Srbiju, a opet, pitanje je do kada i kako će se stvari dalje odvijati… Kompanije se, stoga, trude da u startu već „ugrade“ potencijalne rizike u cene, jer ih je teško predvideti, a gomilaju se, piše Telegraf Biznis.
Inače, cene hrane su na globalnom nivou poskupele 30 odsto, o čemu svedoče i aktuelni podaci UN.