I SAUDIJCI SE NEČEG PLAŠE Zemlje izvoznice nafte ponovo ograničavaju proizvodnju – ne mogu da zaborave sunovrat iz 2008. godine
Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEK) objavila je juče da će smanjiti proizvodnju za još 1,16 miliona barela dnevno već od maja, posle novog pada cena. Saudijska Arabija, najjači proizvođač u okviru OPEK-a (čine ga Alžir, Indonezija, Irak, Iran, Kuvajt, Libija, Nigerija, Katar, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati i Venezuela), najavila je da će smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno, kako bi održala stabilnost tržišta.
Sa njima su se složile i druge članice koje su saopštile da redom smanjiti proizvodnje: kako prenose mediji, Ujedinjeni Arapski Emirati izbacivaće na tržište 144.000 barela manje na dnevnom nivou, Kuvajt 128.000 barela, Alžir, Oman i Kazahstan za od 40.000 do 80.000 barela dnevno.
Takođe, i Moskva je juče još jednom potvrdila da će smanjiti proizvodnju za 500.000 barela dnevno do kraja godine, posle uvođenja ograničenja cene na rusku naftu, kao deo paketa sankcija protiv Rusije zbog rata u Ukrajini.
Jasna je računica kojom se vode naftni izvoznici. Sama najava smanjenja proizvodnje nafte automatski znači rast cene, što je već danas vidljivo na berzama. Cene nafte porasle su za 8 odsto na berzama, a Džozef Bajden je brzo reagovao, rekavši da je razočaran kratkovidom odlukom OPEK-a, dok je svet pogođen ratom u Ukrajini.
Međutim, iz ugla zemalja izvoznica, odluka koju su doneli nije nimalo kratkovida, naprotiv. Saudijska Arabija, kao i sve ostale zemlje koje žive od izvoza „crnog zlata” dobro se sećaju 2008. godine, koju je u američkim medijima danas pomenuo i Bob Mekneli, predsednik Rapidan Enerdži grup.
Te godine je svet, čak i više nego sada, ušao u recesiju, što je proizvelo istorijski pad vrednosti nafte. Nafta Brent je 2008. godine pala sa 150 dolara po barelu, na samo 40 dolara. Slično se dogodilo i sa cenama prirodnog gasa – sa 12,69 dolara, pale su na 4,52 dolara.
Ono što zabrinjava jeste činjenica koju su izneli stručnjaci, a to je da je devet od deset recesija posle Drugog svetskog rata izazvano naglim rastom cena nafte, da bi zatim usledio nagli pad. Ono što naftne zemlje žele da izbegnu jeste nagli pad prodaje nafte, što je neminovno, ukoliko inflacija nastavi nastavi da raste, jer je potražnja znatno manja.
Zanimljivo je da su i tada, a i sada, ovoga puta zahvaljujući sankcijama protiv ruskih energentskih kompanija, najviše koristi i rekordan profit imale naftne kompanije, poput Ekson Mobajla i Britiš petroleuma, bar u prvoj polovini te 2008. godine, pre naglog pada cena. U svakom slučaju, kao i sa bilo kojom drugom cenom robe, važno je da ni ona ne pravi ogromne varijacije, jer to može da znači samo ulazak u novu recesiju.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.