EKONOMSKI URAGAN PRETI SVETU Stručnjaci upozoravaju: Kriza gladi i inflacija najveći izazovi
Ono najgore od pandemije možda je prošlo, ali naknadni ekonomski potresi i globalne krize, znatno pogoršani situacijom u Ukrajini, znače da se povratak u normalu ne nazire.
– Uragan je u blizini i kreće se prema nama. Ne znamo samo da li se radi o manjoj oluji ili superoluji. Bolje se pripremite – rekao je izvršni direktor JP Morgan Chase Džejmi Dimon prošle nedelje.
Pandemija je poremetila lance snabdevanja
Za razvijeni svet, izgledi za ozbiljnu recesiju su duboko zabrinjavajući. U siromašnijim zemljama, rastući strah i već prisutna opasnost su ono što Svetski program za hranu (WFP) naziva nadolazećom „katastrofom gladi“, piše CNN.
Kada privrede ulaze u recesiju, a istovremeno se povećavaju stope siromaštva, politički sistemi postaju nestabilni. I to već vidimo u nekim zemljama.
Dok izlazimo iz zagrljaja pandemije, počinjemo uviđati kako je koronavirus preoblikovao svet. Takva slika već je bila dovoljno zabrinjavajuća i pre nego što je Rusija započela svoju akciju u Ukrajini.
Pandemija je opteretila lance snabdevanja jer su preduzeća smanjila ili potpuno zaustavila proizvodnju. Dostava i logistika bili su poremećeni, što je dovelo do rasta cena. Promena ideja o radu podstakla je milione ljudi da napuste posao, mnogi od njih odbijaju prihvatiti radna mesta koja su uzimali pre krize, što je ozbiljno poremetilo tržište rada. Vlade su pumpale gotovinu kako bi održale ljude na površini, podstakavši inflaciju koja sada prisiljava centralne banke da podižu kamatne stope i preduzimaju druge nepopularne mere.
Vrtoglavi rast cena energenata i hrane
Dok neki u SAD-u žure okriviti trenutnu administraciju za nevolje, činjenica je da gotovo svaki simptom koji pogađa američku ekonomiju pogađa i veći dio sveta. Cijene energenata vrtoglavo rastu širom sveta, kao i cene hrane. Istovremeno, nedostatak osoblja postao je muka vlasnika poduzeća. Table sa natpisom „Zapošljavamo“ postavljeni su širom Amsterdama, Briža i bezbroj drugih gradova, a neke kompanije skraćuju radno vreme zbog nedostatka radnika.
Što se tiče cene hrane i gladi, krizna situacija je bila širom sveta još pre početka rata u Ukrajini. Uz to, poremećaje na tržištu izazivali su stalna nestašica đubriva što je dodatno zakoplikovano situacijom u Ukrajini.
Oksfamova studija iz 2021. otkrila je šesterostruko povećanje broja ljudi koji žive u uslovima nalik gladi u odnosu na 2020., pri čemu je više ljudi umrlo od pothranjenosti nego od kovida.
Političke posledice
Ekonomska nestabilnost brzo se prelila i na teren politike.
U Kolumbiji, gde je pandemija desetkovala srednju klasu i milione poslala u siromaštvo, prvi krug predsedničik izbora prošle nedelje doneo je šokantan rezultat.
Nakon decenije uspeha kandidata centra ili desnog centra, kolumbijski birači u drugom krugu izbora 19. juna biraće između bivšeg gerilca, senatora Gustava Petra, koji obećava duboke promene, i Rodolfa Hernandeza, uglavnom nepoznatog 77-godišnjeg poslovnog čoveka i bivšeg gradonačelnika koga neki opisuju kao kolumbijsku verziju bivšeg američkog predsednika Donalda Trampa.
Budući da se većina Kolumbijaca suočava sa neizvesnošću snabdevanja hranom, a 40% njih živi u siromaštvu, birači su odabrali dve figure protiv establišmenta, što je verovatno reakcija stanovništva na ekonomske probleme i povećanje nejednakosti.
Kada ljudi dožive ekstremnu ekonomsku patnju, često zahtevaju promenu. Kada je Kolumbija u pitanju, čini se da ta promena dolazi.
Slične drame događaju se širom sveta. Svaka je zemlja drugačija i svaka situacija uključuje više činioca.
U Šri Lanki, na primer, loše odluke pre pandemije ostavile su zemlju duboko u dugovima. Tada je pandemija prekinula spasonosni turizam. Konačni udar došao je kada je kriza u Ukrajini podstakla rast cena. Zemlja je ostala bez novca, nije platila dugove i sada ne može nabaviti hranu i lekove. To je kriza koju nijedna druga zemlja nije doživela. Usred masovnih protesta, premijer je podneo ostavku, izgorela mu je kuća, a demonstranti pozivaju i predsednika te zemlje da odstupi sa vlasti.
Kriza gladi
Pandemija je zadala ogroman udarac svetu pored miliona života koje je već odnela, a onda se pojavila kriza na istoku Evrope.
Trenutno su najugroženije zemlje sa nižim prihodima kojima je neizostavno potrebna finansijska podrška. Otkako su počele vojne operacije u Ukrajini, cene žitarica su skočile. Napori Svetskog programa za hranu za snabdevanje siromašnih zemalja uporno traži međunarodnu podršku.
Siromaštvo i glad pokreću velike migracije i proizvode političku nestabilnost. A to bi, kad se suočimo sa nadolazećim „ekonomskim uraganom“, moglo ionako tešku situaciju učiniti još opasnijom, zaključuje CNN u svojoj analizi.