DVOLIČNOST BOGATE NORVEŠKE Sebi prave ekološku državu, a zarađuju milijarde od izvoza nafte i gasa
Godinama se Norveška predstavlja kao jedan od najvećih pobornika zelene tranzicije i ekologije u svetu. U sektoru saobraćaja aktivno sufinancira građane i tako ih stimuliše da kupuju električne automobile i ulaže u druge ekološki prihvatljive industrije. S druge strane, Norveška je sedma u svetu po BDP-u po glavi stanovnika, a većinu svog bogatstva bazira na prodaji energenata koji su daleko od lepih priča o zelenoj tranziciji.
Prošle godine zabeležena je rekordna zarada od prodaje nafte i gasa, a ove godine biće još veća. Norveška vlada veruje da će zarada od nafte i gasa biti oko 131 milijarde dolara u 2023. godini, što je oko 18 odsto više nego 2022. godine, a na norveškim ulicama vozi sve više električnih automobila…
I to nije sve. Norveška je započela izgradnju najveće svetske plutajuće vetroelektrane, u blizini svoje obale, koja će pomoći u proizvodnji nafte i gasa sa obližnjih platformi, piše revija HAK.
Nazvana „Hajvind Tampen”, plutajuća vetroelektrana ima planirani kapacitet od 88 MW i sastoji se od 11 vetroturbina izgrađenih na plutajućoj betonskoj konstrukciji usidrenoj s korišćenjem zajedničkog sistema, navodi se u saopštenju projekta.
Projekat se nalazi 140 km od norveške obale i turbine su instalirane na dubini mora od 260-300 metara. Do sada su već instalirane četiri od 11 vetroturbina koje su s planiranih 8 MW nadograđene na 8,6 MW. Očekuje se da će proizvodnja električne energije početi u trećem tromesečju 2022. godine, a ceo kapacitet će se koristiti za potrebe naftnih i gasnih polja Snore i Gulfaks na moru. Ekvinor, norveška energetska kompanija i jedan od partnera u projektu tvrdi da će plutajuća vetroelektrana zadovoljiti oko 35 odsto godišnje energetske potražnje platformi uz smanjenje emisija CO2 u visini 200.000 tona i 1.000 tona emisija azota svake godine.
Kad se sve sabere, Norveška prednjači u svetu po prodaji električnih automobila, ali je takođe peti najveći izvoznik nafte i treći najveći izvoznik prirodnog gasa. Naftni proizvodi čine 60 odsto norveškog izvoza i malo je verovatno da će ta zemlja to promeniti kako bi ispunila klimatske ciljeve EU.
Norvežani do 2025. godine planiraju da uklone iz saobraćaja automobile sa benzinskim i dizel motorima. Ta ljubav Norveške prema obnovljivim izvorima energije zaslužila bi veliki aplauz, samo da nije jednog podatka koji kvari idealnu sliku. Jer, ako se ne računa Rusija (većina naftnih nalazišta je u azijskom delu), Norveška je najveći evropski izvoznik nafte. Dakle, u svemu ima licemerja jer svoj životni stil, borbu za visoke ekološke norme i skupe električne automobile Norvežani mogu da zahvale i omraženoj nafti.