DVE NAJJAČE POSRĆU Nemački dani slave su pri kraju
Nemačku već nedeljama unazad karakterišu kao „bolesnika Evrope“, zbog tromog ekonomskog oporavka, ali i širenja uticaja koji oseća maltene ceo Stari kontinent.
Američki Zakon o smanjenju inflacije je naveden kao posebna pretnja za nemačku privredu, a u međuvremenu se ispostavilo da je ekonomija SAD umnogome otpornija na krizu od evropske i kineske.
Drugim rečima, dok dolar raste, evro i juan padaju.
– Decenije prosperiteta Nemačke, koje su je dovele do toga da postane jedna od najvećih svetskih ekonomija, privode se kraju – objavio je ranije ove nedelje španski list El Pais, pozivajući se na stavove analitičara, prenosi Telegraf.
Prema brojkama koje je Međunarodni monetarni fond (MMF) objavio u julu, predviđa se da će Nemačka biti jedina velika ekonomija koja neće rasti ove godine, a njen BDP će opasti za 0,3 odsto.
Nemački model, kako citira list novinara Volfganga Minhaua, zavisi od troškovne konkurentnosti, tehnološkog liderstva u industriji i geopolitičke stabilnosti, a „svi su nestali“.
– Ono što se sada pojavilo jesu kriza cena energije, nove geopolitičke podele i tehnološki šokovi koji postavljaju egzistencijalna pitanja o budućnosti nemačkog modela – rekao je Minhau, i dodao da se svet oko Nemačke potpuno promenio.
Od ranih 2000-ih, zemlja uživa kontinuirani snažan rast, vođen visokim stopama zaposlenosti i inostranom potražnjom iz brzorastućih ekonomija kao što je Kina.
Nemački proizvodni sektor, glavni oslonac privrede, cveta od 2003. godine, podstaknut jeftinom energijom iz Rusije i jeftinom radnom snagom iz istočne Evrope.
Očekuje se da će se Nemačka i dalje oslanjati na ogroman nivo izvoza i uvoza, „ali industrije koje su bile uspešne u poslednje dve decenije, kao što su hemijska i automobilska, neće imati istu ulogu u budućnosti“, rekao je Klemens Fuest, direktor sa Lajbnicovog instituta za ekonomska istraživanja (IFO), za El Pais.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.