CRNI DOMINO EFEKAT Moglo bi da propadne još 190 banaka, štediše su na udaru
Pixabay/geralt
Uz propast tri regionalne banke od marta, i još jednu koja se nalazi na rubu, hoće li Amerika uskoro doživeti domino efekat u bankrotima, pita se USA Today.
Blumberg je izvestio da PacWest Bancorp sa sedištem u San Francisku razmišlja o prodaji, što bi moglo napraviti novi talas panike u bankarskom sektoru.
Prošle sedmice, First Republic Bank je postala treća banka koja je propala, što je druga najveća banka u istoriji SAD nakon Washington Mutuala, koja je propala 2008. godine usred tadašnje finansijske krize.
Nakon propasti banke Silicijumske doline (SVB) i Signačer banke u martu, studija o krhkosti američkog bankarskog sistema pokazala je da je još 186 banaka u opasnosti od propasti čak i ako samo polovina njihovih štediša odluči da povuče svoja sredstva. Zašto regionalne banke propadaju?
Regionalne banke propadaju jer su agresivna povećanja kamatnih stopa Federalnih rezervi u cilju suzbijanja inflacije umanjila vrednost bankarske imovine kao što su državne obveznice i hartije od vrednosti pokrivene hipotekom.
Većina obveznica plaća fiksnu kamatnu stopu koja postaje atraktivna kada kamatne stope padaju, povećavajući potražnju i cenu obveznice. S druge strane, ako kamatne stope porastu, investitori više neće preferirati nižu fiksnu kamatnu stopu koju plaća obveznica, čime će smanjiti njenu cenu.
Mnoge su banke povećale svoje portfelje obveznica tokom pandemije, kada su depoziti bili obilni, ali su potražnja za kreditima i prinosi bili slabi. Za mnoge banke ovi nerealizovani gubici će ostati na papiru. Ali drugi se mogu suočiti sa stvarnim gubicima ako moraju prodati hartije od vrednosti zbog likvidnosti ili drugih razloga, prema Federalnoj rezervnoj banci St. Louisa.
– Nedavni pad vrednosti bankarske imovine značajno je povećao krhkost američkog bankarskog sistema na trčanje neosiguranih štediša – napisali su ekonomisti u nedavnom radu objavljenom na Social Science Research Networku.
Zatvaranje banaka moglo bi predstavljati rizik čak i za osigurane štediše – one sa 250.000 dolara ili manje u banci – jer FDIC-ov fond za osiguranje depozita počinje da trpi gubitke, napisali su ekonomisti.
Naravno, ovaj scenario bi se odigrao samo ako vlada ništa ne učini.
– Dakle, naši proračuni sugerišu da su ove banke sigurno izložene potencijalnom riziku od propadanja, izostanka druge državne intervencije ili dokapitalizacije – napisali su ekonomisti. Kako je propala SVB banka?
U slučaju SVB-a sa sedištem u Santa Klari, koja je većinu svoje imovine držala u obveznicama američke vlade, tržišna vrednost njenih obveznica je pala kada su kamatne stope počele da rastu.
To je zato što većina obveznica plaća fiksnu kamatnu stopu koja postaje privlačnija ako kamatne stope padaju, povećavajući potražnju i cenu obveznice. Ali kada kamatne stope rastu, niža fiksna kamatna stopa plaćena obveznicom više nije privlačna investitorima.
Tajming se poklopio sa finansijskim poteškoćama s kojima su se suočavali mnogi klijenti banaka – uglavnom tehnološki startapi – što ih je primoralo da povuku svoje depozite.
Osim toga, SVB banka imala je nesrazmeran udeo neosiguranog finansiranja, pri čemu je samo 1% banaka imalo veći neosigurani leveridž, navodi list. „Kombinovani gubici i neosigurana poluga pružaju podsticaje za pokretanje neosiguranih štediša SVB-a“.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.
Možda vas zanima
Najnovije iz rubrike
VREMENSKA PROGNOZA
Beograd
Novi sad
Kursna lista
Kriptovalute
Preporuka
