STRUJNI UDAR NA EVROPU Zbog skoka cena energenata, vlade dele vaučere od 200 evra, zamrzavaju cene, troše milijarde na subvencije…
Eksplozija cena električne energije na tržištu podigla je na noge evropske vlade, koje pokušavaju da zaštite preduzeća od cenovnog cunamija i pomoćnu im s plaćanjem vrtoglavo visokih računa.
Ovo su neki primeri snalaženja vlasti evropskih država u kriznom trenutku za specifičan „strujni udar” po džepu firmi i građana.
Austrija
Početkom godine kancelar Karl Nehamer najavio je paket pomoći od 1,7 milijardi evra za građane. Milionima domaćinstava šalju se energetski vaučeri od 150 evra, s time da ne ide baš sve glatko. Sredinom marta najavljene su energetske subvencije u vrednosti od dve milijarde evra, uključujući smanjenje poreza i naknade zaposlenima, za pomoć privredi. To uključuje 90-oprocentno smanjenje tarifa za prirodni plin i električnu energiju do sredine 2023.
Belgija
Početkom februara najavljeno je smanjenje PDV-a na električnu energiju sa 21 na šest odsto od marta do jula. Štaviše, država svakom domaćinstvu osigurava ček od 100 evra. Energetski paket iznosi oko 1,1 milijardu evra. Zatim je sredinom marta vlada odlučila da produži smanjenje PDV-a do kraja septembra, a domaćinstvimas koja se greju na lož ulje isplaćeno je 200 evra. Uz to su porezi na dizel i benzin smanjeni za 17,5 centi po litru, piše tportal.hr.
Danska
Domaćinstvima koja su najugroženija rastom cena energije isplaćuje se jednokratna pomoć od 800 evra. Mera obuhvata oko 420.000 domaćinstava.
Finska
Finska vlada donela je ceo set mera za ublažavanje rasta cena energije. Paket je namenjen za domaćinstva, poljoprivrednike i sektor saobraćaja. Među ostalim uključuje privremeno povećanje maksimalnog odbitka za troškove putovanja na posao sa 7.000 evra na 8400 evra.
Francuska
Francuska je odlučila da isplati jednokratnu pomoć od 100 evra za oko 5,8 miliona najugroženijih domaćinstava. Također je ograničena cena gasa.
Nemačka
Nemačka vlada smanjila je naknadu za obnovljive izvore energije sa 6,50 na 3,72 centa po kilovatsatu električne energije. Mera koja košta 3,3 milijarde evra stupila je na snagu 1. januara 2022. Vladajuća koalicija dogovorila je krajem marta dodatne mere vredne oko 15 milijardi evra. One uključuju privremeno smanjenje cena goriva na tri meseca smanjenjem poreza, jednokratnu uplatu 300 evra, ček od 100 evra za povećanje alimentacije i manje cene javnog prevoza.
Grčka
Grčka je od septembra prošle godine potrošila oko 2,5 milijardi evra na subvencionisanje računa za struju i gas i još oko 1,1 milijardu evra dodatne pomoći građanima, što uključuje rabat za gorivo za domaćinstva sa niskim primanjima. U aprilu je vlada takođe uvela jednokratnu pomoć od 200 evra za sve penzionere sa niskim primanjima.
Mađarska
Mađarska vlada odlučila je zbog inflacije povezane s ratom cene energenta zamrzne cene šest osnovnih prehrambenih proizvoda. Cene šećera, pšeničnog brašna, suncokretovog ulja, svinjskog buta, pilećih prsa i mleka sa 2,8 odsto masti zamrznute su do jula na nivou koju su dosegle sredinom oktobra prošle godine. Takođe je zamrznuta cena goriva.
Italija
Premijer Mario Dragi 2. maja objavio je novi paket mera vredan 14 milijardi za pomoć porodicama i preduzećima, ali i za ubrzanje uvođenja obnovljivih izvora energije i postrojenja za regasifikaciju. Paket uključuje jednokratni bonus od 200 evra za 28 miliona radnika i penzionera, smanjenje stope poreza na socijalno osiguranje državnih službenika, fond od 200 miliona evra za preduzeća koja trguju s Rusijom, Ukrajinom i Belorusijom te porezne olakšice za mala i srednja preduzeća.