ŠTA NAS ČEKA SLEDEĆE ZIME? Kolika će biti cena grejanja i kako izgleda „opcija B“ za toplane u Srbiji
Prema procenama Svetske banke, cena energenata u svetu mogle bi da porastu za više od 50 odsto, zbog čega bi mogli biti veći i računi građana. Na današnjoj sednici Radne grupe za praćenje sigurnosti snabdevanja energentima rečeno je da prestanak isporuke gasa Bugarskoj ne utiče na snabdevanje srpskog tržišta. Kako ćemo se u novim okolnostima grejati i po kojoj ceni – o tome su u Nišu razgovarali predstavnici Toplana u Srbiji.
Opcija B za srpske toplane, mogao bi umesto gasa da bude mazut. Od 60 toplana, 43 ima mogućnost da promeni energent. Međutim i tu ima problema.
– Beograd ima mogućnost supstitucije mazutom, ali to nije idealno rešenje iz prvo ekološkog aspekta, a drugo,te količine mazute, ne znamo da li će uopšte biti raspoložive – kaže Ivana Kalanja, izvršni direktor za proizvodnju i toplotne energije JKP Beogradske elektrane.
Brza transformacija izvora energije sada je ključno pitanje i za sve evropske toplane.
– Nema instant odgovora na to pitanje, nemoguće je u oktobru pripremiti sisteme daljinskog grejanja, na okolnost da cena bude 700 dolara, a da se oni za tako kratko vreme transformišu – navodi Dušan Macura iz JKP „Novosadska toplana“.
Gas je sada dvostruko skuplji, pa je realno očekivati i veće račune za grejanje na jesen.
– Na osnovu cena kako su se kretale na evropskom tržištu predhodnih godinu dana, očekujemo da nova cena bude značajnije veća u odnosu na ovu sada, ali je preuranjeno da o tome pričamo“, smatra Predrag Milačić, direktor JKP Gradska Toplana Niš.
Ove godine ističe desetogodišnji ugovor Srbije sa ruskim partnerom o snabdevanju gasom i sve će zavisiti od nove cene energenata.
– Ako uzemo u obzir da je dosadašnja cena bila za Toplane 333 dolara za 1000 kubika, a na berzama su sada cene od 1000 do 1100 dolara, vrlo je neozbiljno davati bilo kakve prognoze – kaže Dejan Stojanović, direktor PU Toplana Srbije.
Daljinsko grejanje u Srbiji koristi trećina stanovništa, a gas kao enegent veći deo industrije. Naš zemlja uvozi oko 85 odsto prirodnog gasa i 70 odsto sirove nafte od koje se pravi mazut.