KUPUJU SE NJIVE, STANOVI, VIKENDICE… Tržište nekretnina beleži rast od čak 25 odsto i novi trend – ljudi masovno pazare garaže
Aktuelna ekonomska kriza uopšte ne utiče na tržište nekretnina u Srbiji, naprotiv. Mnogi se, očigledno, odlučuju na kupovinu, o čemu govore i same brojke – u odnosu isti period prošle godine (od januara do juna), zabeleženo je povećanje prihoda od 800 miliona evra.
Prema najnovijim podacima iz izveštaja Republičkog geodetskog zavoda, broj kupoprodaja u prvom polugodištu 2022. godine nadmašen je za čak četiri odsto (sa 68.274 kupoprodaja) u odnosu na isti period prošle godine.
U prvom polugodištu 2022. godine, u odnosu na u odnosu na isti period prethodne godine, najveći rast broja kupoprodaja zabeležen je u regionu Južne i Istočne Srbije za 6 odsto, zatim u Beogradu za 5 odsto, u Vojvodini za 3 odsto i u regionu Šumadije i Zapadne Srbije za 2 odsto. Tržište nepokretnosti u Beogradu nije kao što bi se možda očekivalo, na vrhu tabele, ali prestonica i dalje drži ubedljivu prvu poziciju po obimu novčanih sredstava koji su uloženi u nepokretnosti. U pitanju je suma od 988,5 miliona evra, a u Beogradu je sklopljeno 6.670 kupoprodajnih ugovora.
Javni beležnici su u ostatku Srbije sklopili ukupno oko 61,348 kupoprodajnih ugovora, od kojih je najveći broj potpisanih ugovora zabeležen u Novom Sadu, a ukupan obim novčanih sredstava iznosio je blizu 2.6 milijardi evra.
Kada govorimo o rekordnim šestomesečnim vrednostima tu je tržište nepokretnosti koje je u prvoj polovini 2022. godine vredelo 3,6 milijardi evra. Na grafikonu ispod može se primetiti mala razlika u procentima za vrste nepokretnosti kupljenih u 2021. i 2022. godine (prvo polugodište). Međutim, može se uočiti ogromna razlika u količini novca koja je opticaju na tržištu nepokretnosti. Povećanje iznosi čak 25 odsto. Sa 2,8 milijardi na 3,6 milijardi evra.
U poređenju sa prvim polugodištem 2022. godine, sa istim periodom prethodne godine, broj kupovina po vrstama nekretnina se znatno razlikuje. Zanimljivo je da je promet garažnog prostora porastao za čak 22 odsto, a znatno je veća potražnja bila je i za poslovne prostore – tu je zabeležen skok od čak 9 odsto. Što se kupovine stanova tiče, sklopljenih ugovora bilo je više u 2022. godini za 8 odsto. Zatim, potražnja za poljoprivrednim zemljištem bila je veća za celih 6 odsto, a za odmarališta i stambene objekte (kuće, vikendice) potražnja je bila veća za 5 odsto.
Najuspešnija kancelarija javnog beležnika sa najvećim brojem dostavljenih kupoprodajnih ugovora sklopljenih u prvom polugodištu 2022. godine je sa teritorije Beograda i dostavila je 1.204 kupoprodajnih ugovora u ukupanom obimu novčanih sredstava od 188.7 miliona evra.
Po teritorijama, najviše ugovora kupljenih nekretnina zaključeno je u Vojvodini. Zatim sledi Beograd, Šumadija i Zapadna Srbija.
Način plaćanja nepokretnosti
Na osnovu kupoprodajnih ugovora, u prvom polugodištu 2022. godine, plaćano je 4 odsto manje iz kreditnih sredstava, u odnosu na isti period prošle godine. Krediti se najviše koriste pri kupovini stanova, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda.
Pa tako u prvom polugodištu 2022. godine najveći udeo kreditnog finansiranja stanova bio je u Nišu (36 odsto), zatim u Novom Sadu (35 odsto), Šapcu (35 odsto) i Smederevu (33 odsto). Dve najčešće korišćene valute u kupoprodajnim ugovorima bile su dinar i evro.