ŠTA GRAĐANIMA DONOSI 2024. GODINA Od danas, veće plate, penzije i minimalac
Pored toga što je Srbija u veoma kriznoj 2023. godini uspešno sačuvala ekonomsku stabilnost, da pokrene značajne investicije, ostvari privredni rast, a takođe i da dostigne najnižu stopu nezaposlenosti, najavljeni su brojni novčani stimulansi.
Ova Nova, 2024. godina, velikom broju građana Srbije, pre svega penzionerima donosi odlična povećanja.
Posle vanredne oktobarske povišice od 5,5 odsto, za penzionere, njih oko 1,64 miliona koliko ih ima na platnom spisku Fonda PIO, sa januarskom penzijom stiže povišica od 14,8 odsto.
Prvo je na red došla vanredna oktobarska povišica, a već od danas stupa na snagu redovno povećanje penzija koje će primanja naših najstarijih sugrađana, njih 1,65 miliona, podići za 14,8 odsto. Na konto ove vrste pomoći države, tj. vanrednog povećanja u oktobru i redovnog povećanja pred nama, penzioneri u Srbiji dobili su u proseku oko 8.000 dinara.
Preciznije, sa ovom pomoći države prosečna penzija premašiće 45.700 dinara, odnosno 390 evra, tik uz minimalac dok će na primer oni koji su u proseku tokom radog veka primali 70.000 dinara imati penziju 51.700. Ukoliko ste imali platu od 90.000 dinara od januara će vam se penzija povećati na preko 64.000 dinara.
Pored toga, prema najavama ministra finansija Siniše Malog, s obzirom na pozitivne rezultate, postoji mogućnost za još jednu rundu ove pomoći države, tj. povećanja penzija.
– Ako nastavimo ovako, već početkom naredne godine ići ćemo sa novim povećanjem plata i penzija – istakao je Mali za medije.
Kolike će biti ostale penzije od januara ove godine?
– Prosečna penzija za januar 2024. godine će iznositi oko 45.700 dinara.
– Najniža penzija u januaru iznosiće oko 25.000 dinara
– Poljoprivredna penzija oko 19.600
– Penzije od 60.000 dinara nakon usklađivanjaće će iznositi 72.542 dinara.
– Penzije od 100.000 dinara nakon usklađivanja će iznositi 120.903 dinara.
– Najviši iznos penzije za januar 2024. godine će iznositi 229.745,34 dinara.
Vojska Srbije
Pred sam kraj 2023. godine, sve zaposlene u Vojsci Srbije obradovala je vest o povećanju njihovih plata!
Za njihove plate, dnevnice i druge isplate izdvojeno gotovo 74 milijarde dinara, a primanja profesionalnih vojnika će, prema najavama zvaničnika, nesumnjivo rasti u 2024. godini jer se planira ozbiljan razvoj vojnog sektora. Već tokom 2023. Vlada Srbije je usvojila izmene Pravilnika o platama profesionalnih pripadnika Vojske Srbije na osnovu kojih, između ostalog, specijalne jedinice Vojske Srbije dobijaju veća primanja.
U skladu sa takvim namerama je i budžet Ministarstva odbrane i Vojske Srbije za 2024. godinu. U predloženom nacrtu Zakona o budžetu, za njih je planirano 158 milijardi 859 miliona i 212 hiljada dinara, odnosno milijardu 355 miliona i 696 hiljada evra.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je takođe potvrdio ovu informaciju, a tom prilikom iskoristio je da najavi i dodatni rast osnovnih plata i do 3.000 evra.
– Plate će biti ogromne. Osnovne će ići preko 2.000 evra, a na to znate šta ide. Dežurstva, noćne smene, prekovremeni rad i sve drugo. Tako da to dođe skoro do 3.000 evra – rekao je Vučić.
Usvojen zaključak o povećanju plata od 5,5 odsto
Ministar odbrane Miloš Vučević je nedavno najavio da će od januara 2024. godine svim pripadnicima Vojske Srbije biti povećana plata za 25 odsto, dok će pripadni Ministarstva odbrane dobiti povećanje od 12, 5 odsto.
Najveći deo novca iz budžeta predviđen je ta takozvane personalne troškove i to 46,5 odsto, dok je, primera radi, u budžetu za 2023. najviše novca bilo odvojeno za investicije, odnosno kupovinu naoružanja i vojne opreme. Stoga će naredne godine za plate, dnevnice, novčane nagrade i druge isplate vojske biti izdvojeno ukupno 73 milijarde 815 miliona 957 hiljada dinara.
I plate u javnom sektoru idu na gore
Tako će, kada je reč o prosvetnim radnicima, prema ranijoj računici Sindikata obrazovanja Srbije, početnik u prosveti koji ima starešinstvo, od januara 2024. godine imati platu 92.749 dinara.
Osnovica će biti 5.004 dinara puta koeficijent 17,32, plus sedam odsto na starešinstvo.
Nastavnik sa 20 godina staža i odeljenskim starešinstvom će u januaru 2024. godine imati 99.863 dinara. I zaposleni u zdravstvu mogu da računaju na povećanje plata od 10 odsto, pa će tako osnovna plata medicinske sestre koja radi na poslovima nege pacijenta u bolnici biti 77.475 dinara.
Osnovna plata medicinske sestre u domu zdravlja posle povećanja iznosiće 74.402 dinara, dok će medicinske sestre u intenzivnim negama moći da računaju da će im na račun leći plata od 80.183 dinara.
Plata lekara specijaliste u Hitnoj pomoći, operacionim salama, reanimaciji, onkologiji biće oko 149.900 dinara. Lekar specijalista u stacionarnim zdravstvenim ustanovama može da računa na platu od oko 139.800 dinara, dok će doktor medicine, uključujući i domove zdravlja, imati osnovnu platu oko 119.700 dinara.
Kada je reč o nemedicinskim radnicima, plata zaposlenog na administrativnim poslovima posle povećanja biće oko 51.700 dinara.
Zaposleni u zdravstvenim ustanovama koji rade kao vozači saniteta od 1. januara primaće platu od 45.541 dinara, dok će spremačice u bolnicama i domovima zdravlja sa povećanjem od 10 odsto imaće osnovnu platu oko 34.600 dinara i njima će opet morati da se doplaćuje do minimalca.
„Minimalac“
Vlada Srbije tokom prethodne godine donela je odluku o iznosu minimalnog primanja za 2024. godinu.
Minimalna cena rada, bez poreza i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje, u ovoj godini biće povećana na 271 dinar po radnom času. To znači da će minimalna cena rada, umesto 230 dinara koliko je bila u 2023. godini, biti od danas, 1. januara povećana na 271 dinar po času, što je povećanje od 17,8 odsto.
Tako će minimalna zarada u 2024. iznositi 47.154 dinara, odnosno prosečno oko 401 evro mesečno.
Vlada Srbije je ranije navela da će to ujedno biti značajno iznad očekivane prosečne inflacije od 4,9 odsto u 2024. godini, što će uticati i na brže i značajnije približavanje minimalne zarade minimalnoj potrošačkoj korpi.
„Expo2027“ nezaobilazna stanica
Podsetimo, Srbija je postola ponosan domaćin manifestacije EXPO 2027, pa će Beograd će 2027. godine biti u centru pažnje celog sveta. Više puta smo pisali o tome zašto je taj događaj značajan – to je odlična prilika za priliv svežeg novca u zemlju, novih investicija, i to u mnoštvu oblasti, kao što su hotelijerstvo i turizam, nova radna mesta, rast zarada u tim granama. Posledično, to znači i veći privredni rast i jaču snažniju ekonomiju.
Očekuje se da će Ekspo u Beogradu posetiti oko 2,59 miliona ljudi (ukupno procenjeno četiri miliona poseta), a Beograd će ugostiti i 5.000 naučnika.
Taj kompleks će doprineti urbanizaciji i razvoju te lokacije, kao i pravilnom i planskom razvoju Beograda. Naravno, ne smemo zaboraviti ni povećanje zaposlenosti i otvaranje novih radnih mesta s obzirom na to da će se graditi čitav novi deo grada.
Ukupan procenjeni ekonomski efekat Ekspoa 2027 je 1,1 milijardu evra (procenjen direktan ekonomski efekat 600 miliona evra i procenjen indirektan ekonomski efekat 500 miliona evra. Procenjena neto dobit je 9,82 miliona evra).
Izvoz – takođe odličan
Srbija je u periodu od januara do novembra 2023. godine zabeležila rekordan izvoz roba u iznosu od 26,4 milijarde evra, što je 4,5 odsto više u poređenju sa istim periodom prethodne godine.
Prema rečima ministra trgovine Tomislava Momirovića Srbija je u 2023. godini ostvarila rekordnu spoljnotrgovinsku razmenu sa brojnim svetskim članicama. Prema podacima ministarstva za trgovinu, ukupna razmena roba i usluga u 2023. godini bila je veća od 80 milijardi evra. Takođe, smanjen je spoljnotrgovinski deficit za 31 odsto u poređenju sa 2022. godinom.
Kada je reč o izvozu roba, prema rečima ministra, glavni spoljnotrgovinski partneri Srbije u ovoj godini su Nemačka, Bosna i Hercegovina, Italija, Mađarska i Rumunija, a primećeno je i da je Srbija uspela da sa CEFTA-om ostvari suficit u razmeni u vrednosti od 2,71 milijardu dolara.
Momirović je dodao da je spoljnotrgovinska robna razmena bila najveća sa zemljama sa kojima Srbija ima potpisane sporazume o slobodnoj trgovini, saopštilo je Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine.
-Zemlje članice Evropske unije čine oko 60 odsto ukupne razmene, a mi očekujemo da ćemo u godinama koje su pred nama tek videti pune efete u primeni Sporazuma o slobodnoj trgovini sa Kinom. Naravno, mi intenzivno pregovaramo i sa Egiptom i UAE, gde očekujemo da ćemo u 2024. godini sa obe ove, strateški važne zemlje, imati potpisane sporazume o slobodnoj trgovini – istakao je Momirović.