SEZONSKI POSLOVI NA KOJIMA SE MOŽE ZARADITI 1.000 EVRA Nije lako, ali na kraju ima mesta za osmeh – kada se oseti deblji novčanik
Sezonski poslovi u Srbiji mogu biti dobar izvor dodatne zarade, ali isto tako i mladima mogu ponuditi rešenje da uzmu solidnu svotu novca kako bi sebi platili letovanje ili finansirali neke druge potrebe.
Tradicionalno, do sada su sezonski poslovi najviše bili vezani za poljoprivredu, što je i danas slučaj. Međutim, niz branši doživeo je odliv radnika, tako da se i na drugim mestima otvaraju radne pozicije koje mogu da se obavljaju određeni vremenski period.
Ovakva vrsta poslova naročito je prijemčiva ljudima, jer može da se zaradi i do 1.000 evra, a neretko poslodavac za radnike nudi hranu i smeštaj, pa tako na kraju kada se svede računica, zaradi se zapravo mnogo više.
Poljoprivreda
Iako je sezona berbe malina u nekim delovima Srbije završena, na poljoprivrednim gazdinstvima ostaje dosta posla, gde sezonski radnici mogu pronaći angažman.
Trenutno je u jeku sezona kupina, pa iako oko cene vlada polovično zadovoljstvo, mnogi proizvođači se odlučuju da angažuju radnike. Takođe, uskoro sledi sezona berbe šljiva, nešto kasnije pojedinih sorta jabuka i dunja, grožđa, gde će takođe biti potrebe za radnom snagom.
Dnevnica za rad u poljoprivredi kreću se u rasponu od 3.000 do 5.000 dinara, sve zavisi od kraja zemlje gde ostvaruje angažman. Recimo, u Vojvodini se radnici plaćaju po satu, a prema informacijama od tamošnjih poljoprivrednika, trenutna cena rada iznosi 400 dinara, što za osam sati radnog vremena donosi dnevnicu od 3.200 dinara.
Pored dnevnice, ostaje dogovor sa vlasnikom imanja oko ostalih uslova. Negde radnici mogu za manju dnevnicu dobiti smeštaj i komplet obroke. Obično je to slučaj sa velikim gazdinstvima, gde radi više od desetak ljudi. Takvi, slobodno se može reći preduzetnici u poljoprivredi, trude se da zadrže svoje radnike i onda zapošljavaju dodatno osoblje kao što su kuvari i imaju posebne objekte namenjene za smeštaj.
Rad u ovakvim uslovima predstavlja čistu zaradu. Dodatnih troškova nema, a pored hrane obično je obezbeđeno piće i neki slatkiš za vreme užine.
Sa druge strane, dnevnice od preko 4.000 dinara obično podrazumevaju da radnik sam sebi obezbeđuje hranu i ostalo što je neophodno da pregura dan. Ko ume da se dobro organizuje, taj trošak ne mora da bude veliki, pa na kraju ipak ostane dobra zarada.
Mana ovog posla je to što se po čitav dan radi na suncu i zahteva veliku fizičku snagu. Tako da se preporučuje da ga rade oni koji su fizički izdržljiviji ili su već ranije navikli na velike napore tokom vrelih letnjih meseci.
Fizički poslovi
Nedostatak radne snage otvorio je brojne nove pozicije. Nedavno je u razgovoru za medije Nikola Milić iz omladinske zadruge Bulevar za medije rekao da poslodavci za teže fizičke poslove nude dnevnicu od 3.000 dinara, ali i da uprkos tome što je plaćanje iznad tržišne vrednosti, ipak nema puno zainteresovanih.
– Mlade najviše zanimaju dobro plaćeni poslovi. Postoje poslodavci koji nude poslove i ispod i iznad tržišne cene. Poslove na otvorenom, na suncu mladi izbegavaju. Izbegavaju neki teži fizički naporan posao i tu su dnevnice veće. Dnevnice se kreću od 2.000 do 3.000 dinara – rekao je Milić.
Ako se uzme prosečna računica gde osoba radi pet dana nedeljno, odnosno za jedan mesec ostvari se 20 radnih dana. Sa dnevnicom od 3.000 dinara, na kraju se dobija zarada u visini od 60.000 dinara za jedan mesec. Za sezonski rad koji prosečno traje dva meseca to je 120.000 dinara ili nešto malo preko 1.000 evra.
I ovde se poslodavci trude da zadrže dobre radnike pa nije redak slučaj da zaposleni tokom dana dobijaju osveženje, hranu.
Kao i u prethodnom slučaju, i ovaj posao zahteva veliku fizičku snagu, pa je preporuka da se ovim poslom bave osobe koje mogu da izdrže veliki napor u kontinuitetu. Pored visoke temperature, problem predstavlja i to što se mora na leđima nosti težak teret.
Ugostiteljstvo
Posle pandemije koronavirusa, u ovoj branši se dogodio najveći odliv radnika. Nakon što je u početku sektor turizma i ugostiteljstva pretrpeo velike finansijske udarce zbog zatvaranja, mnogi su se odlučili da skroz napuste branšu zbog nesigurnosti, a oni koji su ostali, iskoristili su priliku da pronađu angažman u inostranstvu, jer su se posle normalizacije pojavile brojne prilike.
Zbog celokupne situacije u Srbiji se u ovom sektoru stvorio jedan začarani krug odlazaka, pa privrednici imaju velikih problema da održe funkcionalnost svojih objekata, zbog nedostatka konobara i kuvara.
– Ljudi iz Beograda tokom sezone odlaze u Hrvatsku i Crnu Goru, ljudi iz Hrvatske odlaze u Austriju i Nemačku, ljudi iz Nemačke idu u Švedsku, ljudi iz Švedeske odlaze u Ameriku i tu se pravi jedan veliki krug. Došli su neki novi klinci, neka nova deca koja nemaju lojalnost, nemaju osećaj za ugostiteljstvo i sada imamo zaista veliki problem koji je korona samo ubrzala – ističe Aleksandar Vasiljević iz beogradskog Hotela Hilton.
Cela situacija naterala je ugostitelje da malo snize kriterijume za zapošljavanje, pa često primaju i mlade koji su tek završili sa svojim školovanjem. Neretko se dešava i da oni koji su želeli ovim poslom da se bave samo sezonski, na kraju završe u branši za stalno.
Treba imati na umu da je trenutno veća potražnja za kuvarima, nego za konobarima. Shodno takvoj tržišnoj situaciji, kuvari imaju veće plate koje mogu ići i preko 1.000 evra na mesečnom nivou kod naših ugostitelja. Zarada konobara je nešto manja, ali ako se na to doda bakšiš, onda na kraju meseca ispadne fina računica.
Kod ovog posla nevolja je što sve vreme stoji na nogama što može biti vrlo iscrpljujuće. Istovremeno, bez obzira na fizčki napor od ugostitelja se zahteva puna koncentracija i preciznost u obavljanju posla. Naročito stresno može biti tokom vikenda, kada je velika gužva što predstavlja dodatni pritisak na zaposlene.
Kada su sezonski poslovi u pitanju, mora se imati na umu da su to jako teški, zahtevni poslovi koji zahtevaju ulaganje velikog fizičkog truda i energije tokom špica kada ima najviše posla. Zbog toga je ovakva vrsta radnog angažmana nešto bolje plaćena u odnosu na regularne poslove, a radnici često umeju da kažu da su posle dinamičnog i naporno obavljenog posla da su „zadovoljni kako su prošli“.