DOLAZI DO PROMENA Pruga Beograd – Niš dobija novi izgled, ali se i ukida nekoliko stanica

Tamara Đurđević | 10:18 | 11.03.24 Biz info

Modernizovana pruga treba da omogući visok nivo bezbednosti.

Foto: Pixabay

Kuda će i kako proći pruga brzina do 200 kiiometara na sat vidi se iz Nacrta izmena i dopuna prostornog plana područja koridora Beograd-Niš, koji je na javnom uvidu.

Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Srbije oglasila je javni uvid u Nacrt izmena i dopuna prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora železničke pruge Beograd-Niš.

Kako se u ovom dokumentu navodi, osnovna koncepcija modernizacije i rekonstrukcije železničke pruge Beograd-Niš je da se na celoj dužini formira savremena dvokolosečna pruga za mešoviti (putnički i teretni) saobraćaj i brzinu do 200 km/h, prenosi eKapija.

Neposredni predmet izmena i dopuna Prostornog plana je stvaranje uslova za modernizaciju i rekonstrukciju postojeće železničke pruge na tri deonice ukupne dužine oko 109 km za odvijanje saobraćaja brzinama do 200 km/h.

Reč je o deonicama: Velika Plana-Gilje (dužine oko 50 km), Paraćin-Stalać (dužine oko 20 km) i Đunis-Trupale (dužine oko 38 km). Van obuhvata ovog prostornog plana su deonice za koje se primenjuju važeći planski dokumenti prostornog i urbanističkog planiranja za železničku prugu.

– Modernizovana pruga treba da omogući visok nivo bezbednosti, kapaciteta i komfora u prevozu putnika i robe, što će značajno doprineti konkurentskoj sposobnosti železnice u odnosu na druge vidove transporta, omogućiti racionalnu preraspodelu saobraćaja i povećati nivo ekološke zaštite u koridoru – piše u dokumentu.

Postojeće stanje

Dužina pruge Beograd-Niš iznosi 244 km. Izgrađena je kao jednokolosečna pruga i puštena u saobraćaj 1884. godine. Ona predstavlja sastavni deo evropske železničke mreže (Koridor X) i od najvišeg je značaja za domaći i međunarodni saobraćaj u Republici Srbiji. Pruga je elektrificirana.

U delu pruge od Velike Plane do Niša, nakon njene izgradnje, postepeno je dograđivan drugi kolosek. U ovom trenutku samo je deonica Stalać-Đunis jednokolosečna. Rekonstrukcija deonice Gilje-Paraćin završena je 2016. godine, tako da je ova deonica u potpunosti izgrađena kao dvokolosečna pruga za brzinu do 160 km/h.

Sve tri deonice, koje su predmet ovog plana, predstavljaju dvokolosečne pruge koje su elektrificirane. Na ovim deonicama trenutne brzine vozova kreću se u rasponima: na deonici Velika Plana-Gilje 30-100 km/h, na deonici Paraćin-Stalać 50-100 km/h i na deonici Đunis-Trupale 100 km/h.

Na ove tri deonice u funkciji su 26 službenih mesta, od toga 10 stanica, 15 stajališta i jedna rasputnica koja je i stajalište. Osim toga još osam postojećih službenih mesta – stajališta nije u funkciji.

Modernizacija i rekonstrukcija

Planirana modernizacija i rekonstrukcija železničke pruge biće, kako se navodi, najvećim delom u okviru trase postojeće pruge na neophodnom rastojanju koje omogućava odvijanje saobraćaja u toku izgradnje, izgradnju kvalitetnog donjeg stroja i rekonstrukciju stanica, uz minimum neophodnog zauzimanja novog zemljišta.

Odstupanja od postojeće trase, biće, kako piše,na delovima gde se povećavaju radijusi krivina, radi ostvarivanja projektne geometrije za brzinu od 200 km/h. Kako je postojeća trasa pruge uglavnom u niskom nasipu sa geometrijom koja u velikoj meri ne odgovara planiranoj brzini, odstupanja od postojeće trase su ispred i iza stanica.

Deonica Velika Plana-Gilje se pruža od km 89+722.66 do km 139+850. Deonica dužine 50,13 km je planirana za odvijanje putničkog i teretnog saobraćaja.

Na ovoj deonici se zadržavaju, rekonstruišu i modernizuju četiri postojeće stanice: Velika Plana, Markovac, Bagrdan i Jagodina. Planirana je nova stanica Lapovo centralna umesto postojeća dva službena mesta (Lapovo Varoš i Lapovo). Postojeća stajališta Staro Selo, Novo selo, Lapovo Varoš i Lapovo Ranžirna, se ukidaju.

Deonica Paraćin-Stalać se pruža od km 153+380.00 do km 174+170.79. Deonica dužine 20,8 km planirana je za odvijanje putničkog i teretnog saobraćaja.

Na ovoj deonici pruge se zadržavaju, rekonstruišu i modernizuju postojeće dve stanice: Paraćin i Ćićevac. Na mestu postojećeg stajališta se formira stanica Sikirica-Ratare. Stanica Stalać je u obuhvatu Prostornog plana područja posebne namene infrastrukturnog koridora železničke pruge Stalać-Đunis. Postojeća stajališta Drenovac i Lučine se ukidaju.

Deonica Đunis-Niš (Trupale) se pruža od km 191+937 do km 229+734.68. Deonica dužine 37,79 km je planirana za odvijanje putničkog i teretnog saobraćaja.

Na deonici pruge Đunis-Niš (Trupale) se zadržavaju, rekonstruišu i modernizuju stanice Aleksinac i Trupale, a zamenjuju novim stanice Korman i Adrovac. Na mestu postojećih stajališta Lužane i Tešica formiraju se nove stanice. Postojeća stanica Grejač se ukida, ali se ostavlja mogućnost povezivanja sa planiranom trasom i povezivanjem industrijskog koloseka za potrebe lokalne privrede. Ukidaju se stajališta: Trnjani, Nozrina, Supovački most, Mezgraja i Vrtište.

U prostornom planu, kako se ističe, sve stacionaže date su orijentaciono i podležu izmenama u toku izrade tehničke dokumentacije.

Nosilac izrade izmena i dopuna Prostornog plana bilo je Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, od koga je tu nadležnost preuzela Agencija za prostorno planiranje i urbanizam Republike Srbije, a obrađivači su Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije i Jugoslovenski institut za urbanizam iz stanovanje iz Beograda.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.