POTVRDA PRIVREDNE STABILNOSTI Kreditna agencija Fič dodelila Srbiji dobru ocenu za makroekonomsku politiku
Rejting agencija Fič Rejtings (Fitch Ratings), juče je u svom izveštaju, potvrdila kreditni rejting Republike Srbije na nivou BB+, uz stabilne izglede za njegovo dalje povećanje.
Ovu ocenu je Srbija dobila zahvaljujući kredibilnim okvirom makroeknomske politike
U izveštaju se navodi da je kreditni rejting podržan kredibilnim okvirom makroekonomske politike, odgovornom i oprezno vođenom fiskalnom politikom i rastom bruto domaćeg proizvoda, navodi se u saopštenju Ministarstva finansija.
Snažan rast ekonomske aktivnosti i rast poreskih prihoda uticali su na smanjenje deficita opšte države, koji je u 2021. godini iznosio 4,1 odsto BDP-a. U narednom periodu očekuje se nastavak smanjenja deficita, na 3,0 procenta do kraja godine i 2,5 odsto u 2023. godini.
Takođe, nova fiskalna pravila koja se do kraja godine dogovaraju sa MMF-om pomoći će da se deficit opšte države u 2024. godini smanji na 1,6 odsto BDP-a.
Projektovano smanjenje deficita obezbediće vraćanje javnog duga na silaznu putanju.
Dobre ekonomske prognoze
Agencija predviđa da će učešće duga opšte države u bruto domaćem proizvodu pasti, za 3,4 procentna poena u 2022. godini, na 53,7 odsto, i na 48,6 procenta na kraju 2024., što je znatno ispod proseka za zemlje sa sličnim kreditnim rejtingom.
Agencija pohvaljuje i činjenicu da je prosečno vreme do dospeća duga produženo na 8,3 godina, sa 6,8 godine, koliko je iznosilo na kraju 2021. godine.
Očekivanja Agencije su da će se u 2022. godini emitovati dug prevashodno u domaćoj valuti, što će dovesti do rasta učešća duga denominovanog u dinarima i smanjenja valutnog rizika.
Očekuje se da rast BDP-a Srbije u 2022. bude oko 3 odsto
Fič procenjuje da će, uprkos ograničenim direktnim trgovinskim i finansijskim vezama sa Rusijom i Ukrajinom, zbog niže spoljne tražnje vezane za niži rast spoljnotrgovinskih partnera kao i slabije domaće potražnje koja proističe iz neizvesnosti i rastuće inflacije koja opterećuje privatnu potrošnju, ali i zbog viših svetskih cena primarnih proizvoda, rast bruto domaćeg proizvoda Srbije u 2022. godini iznositi oko 3 odsto.
Visoki troškovni pritisci, od čega je najveći deo doprinosa poticao od rasta cena energenata i hrane, uticali su na inflaciju koja je nastavila da se kreće uzlaznom putanjom.
Kako bi se ublažila inflatora kretanja i sprečili veći negativni efekti na životni standard građana i poslovnu aktivnost preduzeća Vlada je ograničila cene osnovnih životnih namirnica i goriva, dok je Narodna banka Srbije povećala referentnu kamatnu stopu.
Stabilne prognoze – dokaz da naša zemlja nastavlja s odgovornom ekonomskom politikom
Stabilna prognoza za naredni period dokaz je da Republika Srbija nastavlja da vodi odgovornu ekonomsku politiku, usmerenu na dalje reforme, kako bi se očuvala puna makroekonomska, finansijska i fiskalna stabilnost, poboljšalo poslovno okruženje i povećale investicije.