ŠTA ČEKA SVAKOG SRPSKOG GAZDU Popis poljoprivrede iz prve ruke – traje kratko, nema teških pitanja
Prvog oktobra zvanično je počeo popis poljoprivrede u Srbiji, i trajaće sve do 15. decembra 2023. godine. Republički zavod za statistiku odgovoran je za kompletnu organizaciju i sprovođenje zadatka, a prema adresaru, 680.000 gazdinstava učestvuje u popisu.
Pitanje koje je bunilo sve poljoprivrednike jeste koji se će sve podaci prikupljati, i šta je ono što moraju da pripreme za popis.
Dakle, u popisu poljoprivrede će se, potpunim obuhvatom, prikupiti podaci o osnovnim obeležjima poljoprivrednih gazdinstava – identifikacioni podaci gazdinstva, zemljišni fond i kategorije korišćenja poljoprivrednog zemljišta, podaci o radnoj snazi i podaci o broju stoke. Na uzorku će, navode, biti prikupljeni podaci o navodnjavanju površina pod usevima, načinu držanja stoke, obradi i održavanju zemljišta, upotrebi đubriva, stanju poljoprivrednih objekata, mehanizaciji i opremi.
Mnogi su se zapitali da li će se popisivači baviti vlasništvom, visinom zarade na jednom gazdinstvu, i drugim ličnim pitanjima?
Popis poljoprivrede je jednostavnim rečima, popis količine u najširem smislu, upisuje se broj hektara, broj grla, ukupna mehanizacija, površina useva, ne upisuje se vlasništvo, kao ni koliko je jedan poljoprivrednik zaradio na jednoj površini, niti količina prodate stoke ili proizvoda koji uzgaja.
Zašto je popis poljoprivrednika važan za poljoprivrenike, a zašto za državu?
Prema rečima Petra Radića, agroekonomiste i stručnjaka, korist nakon izvršenog popisa imaće obe strane.
– Iako seljaci, odnosno poljoprivrednici, nisu svesni, da bi se donosile prave odluke od strane države i Ministarstva Poljoprivrede neophodno je izvršiti detaljan popis. Mora da se zna kakvo pravo stanje na terenu, ukupna površina poljoprivrednog zemljišta, biljnog fonda, broja grla, ali i mehanizacije – objašnjava sagovornik za Bizportal.
Radić dodaje da je kod seljaka dosta averzije, kao i da nisu potpuno otvoreni, pa da otuda ide strah od popisa – šta sme da kaže, šta ne sme.
– Važno je da država ima precizne podatke, posebno količine zemljišta i stoke, kako bi mogla da povlači prave poteze, u smislu subvencija i ostalih finasijskih podsticaja za brojna gazdinstva širom Srbije – govori Radić.
Koliko traje popisivanje jednog gazdinstva?
S tim da je naš sagovornik, agroekonomista Petar Radić i sam poljoprivrednik, imao je priliku da bude jedan od prvih na spisku popisa gazdinstva. Svedoči da popis ide poprilično brzo, da sve traje oko dvadesetak minuta sve ukupno. Kao i da obučeni popisivači efikasno unose podatke direktno u svoj lap top, koji kasnije unose u sistem.
– Nema pitanja o prihodima, cenama proizvoda, dobitima od obrađene zemlje ili zaradi od grla u gazdinstvu. Ima dosta drugih pitanja, ali se sve brzo završi, i ono bitno, jeste da popis mora da se podrži. Selo je od uvek hranilo gradove, i trebalo bi tako i da ostane, pa je važno da država uradi sve kako bi seljaku bilo bolje, jer bez srpskog seljaka nema ničega – zaključuje Radić.
Podsetimo, svi zainteresovani građani će informacije i odgovore na pitanja moći da dobiju pozivom na broj 0800-444-005, svakoga dana od osam do 20 časova, a pozivi su besplatni i dostupni sa teritorije cele Srbije, a Info centar će raditi do 15. decembra.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.