KOLIKO JE SRPSKA PRIVREDA OTPORNA NA KRIZU? „Pred nama je težak period“ jer na globalne probleme ne možemo uticati
Srpska ekonomija tesno je vezana sa privredom EU, najpre Nemačkom i svaka nestabilnost i kriza na tom tržištu snažno će uticati i na nas, ocenio je danas Marko Čadež, predsednik Privredne komore Srbije i poručio da se moramo pripremiti za ono što nas čeka na jesen.
– Nemačka industrija troši 95 milijardi kubika gasa, 40 odsto uvozi iz Rusije. U skladištima je 40 odsto zaliha, a najviše će biti i već su krizom pogođene pokrajine sa kojima Srbija tesno sarađuje – Baden Vitenberg i Bajern, istakao je Čadež na otvaranju konferencije „Koliko je otporna srpska privreda na globalne krize i izazove?“. Objašnjava da su tri ključna loša signala po globalnu privredu: inflacija, rast kamatnih stopa i cena bakra koja je na berzama počela da pada. Vreme jeftinog novca i energenata je prošlo. Živimo u potpuno novom i drugačijem svetu – ukazao je predsednik PKS.
Čadež dodaje da je zahvaljujući aktivnosti i merama Vlade Srbije naša privreda uspela da odoli prvim udarima globalne krize, izvoz raste i ostali su parametri dobri, ali moramo biti oprezni, jer su procene da kriza u svetu i iz sveta tek dolazi. U ovom trenutku neke kompanije mogu teško da planiraju svoju proizvodnju.
– Pred nama je težak period na koji ne možemo toliko uticati, jer je problem globalnog tipa – istakao je predsednik PKS, navodi se u saopštenju Komore.
Podseća da je Nemačka među vodećim investitorima u Srbiji, da je uložila tri milijarde evra u srpsku privredu, dok 125.000 ljudi radi u kompanijama sa nemačkim kapitalom i povezanim sa njim. Čak 65 odsto srpskog izvoza ide u EU, 950 000 radnih mesta vezano je za kompanije koje posluju sa EU odakle dolazi 70 odsto investicija. To govori da je Srbija deo sistema evropske ekonomije, rekao je predsednik PKS. Zahvalio je nemačkoj vladi na podršci PKS u procesima modernizacije tako da danas možemo efikasno da zastupamo interese kompanija i budemo snažan servis privrede.
Ambasador Nemačke u Srbiji Tomas Šib ukazuje da će integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju ostati prioritet Nemačke spoljne politike, a da će nemački privatni sektor nastaviti da ulaže u dugoročne projekte u Srbiji.
Rat u Ukrajini, po njegovim rečima, nesumnjivo će imati velike posledice na svetsku ekonomiju i već se odražava na prosečni rast inflacije koja se nameće kao jedna od najvažnijih tema.
Ministar finasija Srbije Siniša Mali ističe da uprkos izazovima srpska privreda i dalje raste i daleko smo od recesije. „Ogromni su izazovi sa kojima se suočava ceo svet, evropska i srpska ekonomija. Naša ekonomija zavisi i od toga šta se dešava u EU. Ova kriza, rat, energetska kriza su faktori koji dovode svet u opasnost od inflacije, od krize. Svi se suočavaju sa tim izazovima, pa i mi. U ovom trenutku Vlada je preduzela čitav niz mera da zaštiti interese privrede i građana Srbije – kao što je kontrolisana cena goriva, niska cena struje, ograničene cene životnih namirnica“, podseća Mali.
Najavljuje da će Vlada Srbije sutra doneti meru pomoći za oko 1.400 preduzeća, čije poslovanje je usmereno na tržišta Rusije, Ukrajine i Belorusije. Oni će imati mogućnost da koriste drugu garantnu šemu za refinansiranje obaveza iz prve garantne šeme, objasnio je minister.
Celodnevnu konferenciju „Koliko je otporna srpska privreda na globalne krize i izazove“ organizuju Privredna komora Srbije, Ambasada Savezne Republike Nemačke u Beogradu, Nemačko-srpska inicijativa za održivi rast i zapošljavanje i Nemačka razvojna saradnja. Na celodnevnoj konferenciji planirana su dva panela: Otpornost na krizu – faktori uspeha, izazovi i preporuke za ekonomsku politiku Srbije i Privreda za privredu: izazovi i prilike za srpske firme