JEDAN OD NAJVEĆIH PROBLEMA DANAŠNJICE Manjak radne snage u zemljama Evrope – kako to rešavaju Nemci, a kako Srbi
Aktuelna kriza kojoj se kraj ne vidi iznedrila je i jedan od najvećih problema današnjice, a deluje da se vremenom samo pogoršava. U pitanju je hronični nedostatak radne snage, i to posebno širom Evrope, u kojoj ima država koje su na rubu očaja – poput Nemačke.
Poslednja u nizu izjava povodom toga stigla je danas od Olafa Šolca, kancelara Nemačke, koji je, u razgovoru sa industrijalcem Zigfridom Rusvurmom zaključio da oberučke treba prihvatiti svakog kvalifikovanog radnika iz inostranstva.
On je, takođe, zamolio poslodavce da doprinesu atmosferi „otvorene Nemačke” prema radnicima iz svih krajeva sveta, i da tu nikako nema mesta za ksenofobiju i predrasude.
Prema nekim procenama, Nemačkoj fali oko 400.000 kvalifikovanih radnika i to od nasušnih fizičkih radnika (građevinaca), do zdravstvenih radnika, a uvek su traženi i „zlatni zanati”, poput molera, električara, zavarivača, pa sve do uvek deficitarnih vozača.
Šolc je najavio i novi zakon o imigraciji, koji bi trebalo da bude na glasanju u Bundestagu već u julu, i koji bi trebalo još više da olakša dolazak sveže radne snage u Nemačku. Svakako, to bi mogao da bude podsticaj za naše radnike koji eventualno planiraju odlazak u Nemačku.
I nemaju samo Nemci problem sa radnom snagom, a on je posebno vidljiv u turističkim zemljama tokom ove sezone. Čak i ne treba ići previše daleko – kako je Bizportal već pisao, Crnoj Gori već nedostaje 5.000 radnika, a Hrvatska godinama unazad moli radnike da dođu, jer ni tamo nema ko da radi. A često ni stimulacija, u vidu besplatnog stana i hrane, plus solidna plata, ne pomaže da radnici dođu.
Što se Srbije tiče, i mi imamo problema u turističkom sektoru, kako je objasnio Seničić.
– Kada je reč o turističkim agencijama, i hotelima, s obzirom na relativno niske plate, dosta njih je napustilo ove poslove. Veliki udarac nastao je u doba korone, kada su ljudi ostajali bez posla. Procenjeno je da je više od 60 odsto radnika napustilo turizam i ugostiteljstvo, odnosno da se prebacilo na neke druge poslove – rekao je Seničić za Bizportal, i naveo specifičan problem – ko jednom napusti ugostiteljstvo kao profesiju, retko kad joj se vraća. Plate su od doba korone rasle, ali očigledno nedovoljno da bi popravile situaciju.
Šta može da popravi situaciju kod nas? Svakako, inicijativa „Otvoreni Balkan”, koja će povezati tržište rada Srbije, Severne Makedonije i Albanije, na našem terenu može da se pokaže veoma korisnom. Ovog juna bi inicijativa trebalo da zaživi, a procedura se sastoji od toga da na portalu eUprave radnik dobije identifikacioni broj, pomoću kojeg može da aplicira na posao. I taj način sebe poštedi muke oko administrativnih procedura i dobijanja radne i boravišne dozvole.
– Proširenjem tržišta rada privućićemo više kompanija sa zapada i istoka, jer ćemo moći da ponudimo više i bolju obrazovanu radnu snagu iz sve tri zemlje. Garantujem da ćemo u godinama koje dolaze videti značajno veće privlačenje direktnih stranih investicija kod nas – rekao je nedavno za medije Aleksandar Radovanović, rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Prvredne komore Srbije.
Krajnji cilj je popunjavanje radnih mesta u oblasti građevinarstva, poljoprivrede, turizma i ugostiteljstva, kao i u zanatskom sektoru, i to u sve tri zemlje članice „Otvorenog Balkana”.
Nemci nešto slično pokušavaju sa svojim nacrtom zakona o imigraciji, ali ono što je zajedničko i Srbiji i Nemačkoj, bar što se tržišta rada tiče, jeste ideja o otvaranju i lakšem pristupu radnim mestima. S tim što su, nije preterano reći, na mikro-planu Srbija, Albanija i Severna Makedonija otišle bar pola koraka dalje.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.