SEME NAM JE SVE, BEZ NJEGA NEMA POLJOPRIVREDE Ukrajinska kriza ugrozila proizvodnju, semenski materijal nema ko da kupi
Proizvodnja semena je rizičan poslovni poduhvat. Ali, shodno riziku, ovo predstavlja istovremenu i jednu od najprofitabilnijih grana u poljoprivredi.
Kako je nedavno ukazao agroanalitičar Milan Prostran, semenska proizvodnja je izuzetno profitabilna i veoma važna proizvodnja za jednu naciju jer dobar kvalitet semena obezbeđuje dobar rod i zdrave plodove.
Međutim, Ukrajinska kriza i nedostatak radne snage stvorili su nepovoljne poslovne okolnosti, zbog čega je, kako tvrdi Nebojša Đinović, vlasnik firme koja je najveći mali proizvođač semena u Srbiji Superior seed, proizvodnja ovog vitalnog proizvoda ugrožena.
Đinović objašnjava da su dešavanja u Ukrajini lanačno izazvala poskupljenja žitarica što se kasnije prenelo i na proizvodnju semena jer poljoprivrednici hrle da na svojim parcelama posade ratarske kulture.
– Nemam sa kim da radim. Ove godine su žitarice drastično poskupele. Kukuruz je sada na nivou od 40 dinara zbog čega mi mnogi kooperanti otkazuju saradnju. Više im se isplati u ovim uslovima da gaje žitarice nego da se posevete uzguju semena koje je komplikovana i skupa proizvodnja – kaže Đinović za Bizportal.
Sa druge strane, pored ekonomskih tokova koji utiču na promenu orijentacije poljoprivrednika, veliki problem predstavlja i nedostatak radne snage.
– Više nema radnika. Ratarska proizvodnja nekako i opstaje zato što većim delom koristi mašine. Kod semenske proizvodnje potrebno je uložiti dosta ljudskog rada, naročito je u tom pogledu ugrožena semenska paprika. A to je velika šteta. Mi smo uspeli da u Srbiju privučemo najveće svetske proizvođače semena koji sarađaju sa nama. Znanja imamo, ali nam nedostaje kadar koji bi mogao da prati tu našu dobru poziciju – kaže Đinović.
Naš sagovornik ističe da je na sve ovo još došao i problem sa cenom. Kako kaže, proizvodnja semena je u ovom momentu nerentabilna zbog niske cene, ali proizvođači nemaju taj manevarski prostor da drastično poskupe seme, jer „ko će to da kupi na kraju“.
– Poskupeli su svi inputi, nafta, đubrivo, a mi još uvek nismo podizali cene naših proizvoda. Veliki je problem i ko će to na kraju da kupi jer se mi u ovom trenutku pitamo „gde je humana granica“ ako počnemo da cenu semena usklađujemo sa ovim enormnim rastom cena?“ – pita se Đinović i podvlači da ne gaji preterani optizam kad je proizvodnja i snabdevanje semenom u pitanju.
– Ono što se dešava u svetu jeste da u ovom momentu nedostaje seme. Kineski proizvođači su svoje pogone vratili u matičnu zemlju i može doći trenutak kada zbog svih ovih faktora budemo u situaciji da nemamo seme za paradajz, papriku, drugo povrće koje je veoma važno u ishrani – kaže Đinović.
Uticaj klime
Na poljoprivrednu proizvodnju u Srbiji ne utiču samo ekonomski tokovi već i klimatske promene koje su poslednjih godina sve evidentnije.
Agroanalitičar Milan Prostran navodi kako naša zemlja evidentno više nije u pojasu klasične kontinentalne klime i da se polako približavamo mediteranskim klimatskim uslovima što će dosta uticati na poljoprivrednu proizvodnju.
– U narednim godinama videćete kako se uzgoj žitarica u sve većem obimu seli na sever. Ukrajina i Rusija su države koje spadaju u najveće proizvođače pšenice, a vrlo je verovatno da će se parcele širiti dalje na sever – kaže Prostran u razgovoru za naš portal.
Istog je stava i Nebojša Đinović koji kaže da se klima toliko promenila, da više niko ne može da predvidi šta nas čeka u narednom periodu.
– Više niko ne zna šta će biti sa klimom. Niko se ne usuđuje da postavi neku dugoročnu prognozu. Imate periode sa mnogo padavina, a onda nakon njih velike periode suše. Za naredne korake moramo da se pripremimo i napravimo plan jer „seme je sve i bez semena nema poljoprivrede“ – zaključuje Đinović.