ŠEFOVI OSUĐENI NA PROPAST Ovo je 5 različitih arhetipova nadređenih za koje nikada ne biste poželeli da radite
Niko ne želi da bude poznat kao loš šef, a još manje želimo da radimo za lošeg šefa. Stručnjak sa Harvarda je razvio vodič za njihovo identifikovanje i izbegavanje.
Bil Džordž, viši saradnik na Harvardskoj poslovnoj školi (Harvard Business School) i bivši izvršni direktor kompanije za medicinsku tehnologiju Medtronic, proučava neuspehe poslovnih lidera skoro 20 godina. Šefovi su, rekao je Džordž za CNBC Make It, osuđeni na propast kada izgube kompas. Radeći to, Džordž misli na njihova uverenja, vrednosti i svrsishodno vođstvo. Ovi kvaliteti pomažu ljudima da donose dobre odluke i budu efikasni lideri, objašnjava Džordž i ističe da vas ovi kvaliteti čine autentičnim, a u ljudskoj prirodi je da želi da sledi autentične lidere.
Gubitak iz vida sopstvenih vrednosti nema nikakve veze sa tim koliko ste pametni, primećuje Džordž. To se dešava kada vas ometaju spoljašnji motivi kao što su novac, slava i moć, a sve na račun vašeg moralnog kompasa, piše tockanai.
Bil Džordž i koautor Zek Klejton nedavno su objavili novu knjigu True North: Leading Authentically in Today’s Workplace, Emerging Leader Edition. Knjiga identifikuje pet različitih arhetipova šefova kakvi ne biste želeli da postanete i za kakve ne biste želeli da radite jer su nekako izgubili pravac.
Ovo su ti arhetipove i zašto Džordž tvrdi da će takvi šefovi sigurno propasti:
Pozeri
Pozeri se nemilosrdno bore da dođu do vrha organizacija, „kupuju“ svoje mesto šarmom i atraktivnim idejama. Ali kada dođu do vrha, nemaju pojma kako da efikasno vode jer im nedostaje osećaj samosvesti.
Ovi šefovi nemaju svest o svom karakteru, postupcima ili osećanjima – i teško im je da shvate kako ih drugi ljudi vide, objašnjava Džordž. I to je problem: samosvest pomaže šefovima da shvate šta je dobro, a šta loše u vezi sa njihovim vođstvom. Pokazuje im kako njihove akcije mogu pomoći ili povrediti zaposlene, šta mogu poboljšati da bi efikasnije vodili svoj tim.
Razmotrite primer osnivača WeWorka i bivšeg izvršnog direktora Adama Nojmana. Nojman je osvojio investitore šarmom i harizmom, na kraju prikupivši 10,4 milijarde dolara od konglomerata SoftBank Group. Uprkos navedenim vrlinama, Nojman nije imao dovoljno samosvesti da upravlja kompanijom na dnevnoj bazi.
Nojmanov promenljiv stil upravljanja povredio je zaposlene, a njegovi napori da nastavi da širi kompaniju bez odgovarajućeg planiranja rezultirali su neuspelim pokušajem da preuzme WeWork IPO 2019.
Alibi šefovi
Šefovi alibija uvek žele da izgledaju kao da kontrolišu sve što rade, ali su u isto vreme majstori poricanja koji nikada nisu voljni da priznaju svoje greške i uče iz njih. Umesto da racionalno sagledaju svoje greške, često za njih okrivljuju druge.
Džordž kao primer navodi Rajata Guptu, bivšeg direktora globalne konsultantske firme McKinsey. Džordž dobro poznaje Guptu, pošto je sa njim bio u tri odbora, uključujući Goldman Sachs 2008.
Gupta je 2012. osuđen na dve godine zatvora nakon što je prosledio insajderske informacije o ulaganju Vorena Bafeta u Goldman od 5 milijardi dolara Rajaratnamu, osnivaču kompanije za upravljanje hedž fondovima Galleon Group. Rajaratnam je koristio ove informacije za insajdersku trgovinu, generišući 90 miliona dolara ilegalne dobiti.
Gupta je ostao pri svojoj nevinosti, okrivljujući Rajaratnama da ga je žrtvovao u skandalu.
Tragači za slavom
-Tragači za slavom definišu svoju vrednost na osnovu količine novca koju zarađuju, koliko pozitivnih priča dobiju u medijima i koliko naslova mogu prikupiti. Njihov prioritet je lična slava i bogatstvo u odnosu na izgradnju organizacija sa trajnom vrednošću. Oni nikada nisu istinski zadovoljni onim što imaju – objašnjava Džordž.
Primer je Greg Lindberg, osnivač privatne kompanije za kapital Global Growth. Lindberg je počeo sa uspešnom strategijom preuzimanja propalih kompanija i povećanja njihovih prihoda. Ali to mu nije bilo dovoljno, pa je počeo da preuzima osiguravajuća društva kako bi ih koristio za pozajmice drugim kompanijama u njegovom vlasništvu. Takvo poslovanje je ograničeno zakonom u mnogim zemljama.
Lindberg je 2020. godine osuđen na više od sedam godina zatvora zbog mita, zavere i žičane prevare nakon što je pokušao da podmiti poverenika za osiguranje Severne Karoline da prekrši zakone u njegovu korist.
Usamljenici
Usamljenici – ne treba ih mešati sa introvertima – izbegavaju uspostavljanje bliskih odnosa i mreže podrške. Oni misle da mogu sve sami i često odbijaju povratne informacije ili savete koje dobiju od zaposlenih, članova odbora i mentora. Kao rezultat toga, oni su skloni greškama i postavljaju svoje organizacije na neuspeh.
Primer usamljenog šefa je Dik Fuld, bivši izvršni direktor Lehman Brothersa, nekada četvrte najveće investicione banke u zemlji. Fuldove kolege su ga 2008. mesecima upozoravale da je banka u problemima i da joj je potrebna dokapitalizacija i restrukturiranje.
Tada je američki ministar finansija Henk Polson izdao slična upozorenja. Ali Fuld nije želeo da sluša druge i nije delovao. Lehman Brothers je uskoro podneo zahtev za bankrot.
Zvezde padalice
Zvezde padalice su potpuno fokusirane na napredak. Često menjaju svoje radno mesto, organizaciju ili cilj, a da ne odvoje vreme da uče iz svojih grešaka.
-Strategija im pomaže da brzo napreduju, ali nisu u stanju da vode. Na kraju se brzo sruše i izgore – kaže Džordž.
On kao primer navodi brzi uspon i pad osnivača Ubera Travisa Kalanika. Fokusirao se na viziju napretka, što je značilo davanje prioriteta rastu i profitu na osnovu njegove aplikacije za deljenje vožnje. Takva strategija je u početku dovela do brzog uspeha. Ali to je takođe dovelo do Kalanikovog naglog pada samo osam godina nakon što je osnovao kompaniju.
Do 2017. Uber je imao reputaciju kontroverzne kompanije zbog toksične kulture na radnom mestu koju je negovao, pritužbi na seksualno uznemiravanje i upozorenja regulatora da Uber krši zakone o transportu. Kalanik je dao ostavku 2017. na zahtev pet najvećih investitora Ubera.