RUSKI ENERGENT MENJAMO ZA AZERBEJDŽANSKI Srbijagas zakupljuje terminal za tečni gas
Gas za domaćinstva u Srbiji skuplji je od juče za devet odsto, pa kubik kod Srbijagasa sada košta 35,11 bez PDV-a, odnosno cena je viša za oko dva i po dinara. Prethodno poskupljenje bilo je pre pet godina. Kako stvari sada stoje Srbije bi trebalo tokom predstojeće zime da ima dovoljno ruskog gasa što u skladištu Banatski dvor, tako i u skladištima u Mađarskoj, ali redovno snabdevanje bi trebalo da bude i gasovodom Turski tok, uprkos tome što Bugarska tvrdi da se ovim putem neće snabdevati ruskim gasom.
Novina je što bi prema najavama ministarke energetike Zorane Mihajlović naša zemlja već od septembra naredne godine mogla da smanji uvoz ruskog gasa za 30 do 40 odsto, jer bi počela da uvozi azerbejdžanski gas koji bi stizao gasovodom Niš–Dimitrovgrad. U planu je da do Srbije stigne i prirodni tečni gas LNG terminalom iz Aleksandropolisa.
Da li je ovo samo još jedno u nizu brojnih obećanja kako je ruski gas lako zamenjiv, budući da smo mnogo puta do sada čuli kako ćemo dobijati i američki gas i LNG s Krka? Međutim kad god je trebalo da se dogovore količine baš za Srbiju nije bilo. Iz Ministarstva energetike odgovaraju da su dva ministarstva – rudarstva i energetike Srbije i Ministarstvo energetike Azerbejdžana potpisali sporazum o saradnji dve države u oblasti energetike, kao i proširenje saradnje.
– Da bi se prirodni gas isporučio mora postojati infrastruktura i sama činjenica da se posle dugo odlaganja počelo sa izgradnjom interkonekcije Srbija–Bugarska omogućiće da se prirodni gas dopremi od gasovoda TAP koji je nastavak Južnog gasnog koridora koji polazi od Azerbejdžana. Na TAP gasovod biće povezan i LNG terminal u Aleksandropolisu u Grčkoj koji kao i interkonekcija Srbija–Bugarska treba da bude završen 2023 godine – objašnjavaju iz Ministarstva energetike.
Upitani da li postoji opipljiv dokaz i za isporuke tečnog prirodnog gasa budući da se mnogo puta čulo da bi Srbija mogla da ga dobija sa Krka, pa ni od toga nije bilo ništa, iz resornog ministarstva odgovaraju da je Srbijagas u proceduri i da će imati zakupljene kapacitete u LNG terminalu u Aleksandropolisu čime će se obezbediti snabdevanje i iz ovog pravca.
U ovom ministarstvu takođe tvrde da postoje dovoljne količine prirodnog gasa iz pravca Kaspijskog regiona ne samo za naše tržište nego i za region. Najbitnije je obezbediti energetsku sigurnost snabdevanja Srbije ovim energentom i na tome se radi kako u budućnosti ne bismo zavisili samo od jednog dobavljača i jednog pravca dopremanja.
Upitani koliko bi našu zemlju koštao taj gas, naglašavaju da izgradnja gasne interkonekcije između Srbije i Bugarske po dinamici sa obe strane treba da bude završena do kraja septembra 2023 godine. Od tog momenta biće moguće dopremati prirodni gas iz ovog pravca. Cena je predmet komercijalnih pregovora i od njih će zavisiti uslovi pod kojima je moguće nabavljati prirodni gas iz ovog pravca.
Ovaj gasovod je, inače, deo šire inicijative Evropske unije – Južnog gasnog koridora – čiji je cilj smanjenje zavisnosti Evrope o ruskog gasa. Glavni izvor snabdevanja bilo bi gasno polje Šah Deniz koje se nalazi u Kaspijskom moru na teritoriji koja pripada Azerbejdžanu.
Predsednik skupštine Udruženja za gas Srbije Vojislav Vuletić ostaje pri svojim tvrdnjama da ovog gasa u planovima za Srbiju nema jer su sve raspoložive količine rezervisane za gasovod TAP koji preko Grčke i Turske vodi u Italiju. Gasa iz Azerjbedžana može da bude samo ako i kada se bude otvorilo novo gasno polje.