PRAVLJENJE „CRNIH LISTI”, KAZNE DO 13.000 EVRA… Hrvatska uvodi novi zakon – cilj je obračun sa firmama koje ne prijavljuju radnike

BizPortal | 09:52 | 22.08.22 Biz info

Ne žele više da tolerišu krađu.

Pixabay

Rad „na crno” ili, tačnije, neprijavljeni rad, od iduće godine u Hrvatskoj će biti regulisan posebnim zakonom. U javnu raspravu je upućen predlog Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada kojim se uređuje takav rad u užem i širem smislu. Dakle, od nepostojanja prijave na obavezna osiguranja, do situacija kada radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se deo rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća.

Ta zakonska inicijativa je deo reformskih mera u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), na temelju kojeg se povlače bespovratna sredstva iz EU-ova fonda, piše Poslovni.hr.

Broj radnika koji neprijavljeno rade ili su radili u Hrvatskoj proteklih godina ne može se preciznije proceniti. Dosadašnja istraživanja po pravilu su se bavila pojmom sive ekonomije (što je znatno širi pojam), a o slučajevima nepostojanja prijave radnika ili prijavama na neodgovarajuće radno vreme utvrđenim kroz nadzore inspekcije rada, poslednji referentni podaci odnose se na 2019.

Te su godine u ukupno 10.100 nadzora neprijavljeni radnici zatečeni kod 345 poslodavaca. Neprijavljeni rad smatra se izvorom nelojalne konkurencije i negativno utiče na sigurnost radnih mesta, rast stope zaposlenosti, penzionog staža i budućih penzija. U predlogu zakona se, za početak, jasnije definiše što obuhvata neprijavljeni rad.

Ključne odredbe uređuju prelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Kako se ističe u obrazloženju, zakonodavac ne želi samo da kazni poslodavca, već da osigura da će radnik koji nije bio prijavljen ostvariti svoja prava iz radnog odnosa.

U tom smislu propisuje se postupanje inspekcijskih tela, kao i prateće obaveze nadležnih tela za uspostavu obveznog penzionog i zdravstvenog osiguranja, i tela za obračun i naplatu javnih davanja.

Uz ostalo, jasno se utvrđuje zakonska pretpostavka postojanja radnog odnosa šest meseci unazad od utvrđivanja neprijavljenoga rada. Računa se da će to delovati odvraćajuće na poslodavca. Za period od tih šest meseci, radniku će biti dužan da isplati dohodak i sva javna davanja vezana uz platu, pri čemu se te obaveze jednako odnose prema svim neprijavljenim radnicima, domaćim ili strancima.

Ubuduće će tako poslodavac za svakog neprijavljenog radnika morati platiti 2.650 evra. Ako ponovi „grešku u koracima” iznos se povećava dva i po puta, na 6.640 evra.

Pored toga, novi zakon predviđa i javnu objavu svojevrsne bele i crne liste poslodavaca. Na jednoj će se objaviti imena onih kod kojih pri inspekcijskom nadzoru nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa, na drugoj onih koji su zatečeni sa neprijavljenim radom.

Zakon daje i temelje za dve nove evidencije. Uspostavom jedinstvene elektronske evidencije rada u realnom vremenu će se beležiti podaci o radnicima i radnom vremenu, kao i podaci o samozaposlenim osobama koje rade putem digitalnih platformi.

U slučaju isplate plate ili dela plate bez obračuna i uplate propisanih javnih davanja, kao i za kršenja propisane evidencije rada za poslodavce su ubuduće predviđene novčane kazne od 8.090 do 13.270 evra.