HRVATSKA JE PRI SAMOM DNU EVROPSKE UNIJE Cela decenija je protraćena

Stanko Stamenković | 10:26 | 17.12.23 Biz info

I to isključivo svojom krivicom.

Foto: Shutterstock

Hrvatska je deo Evropske unije i pripada jednom od najrazvijenijih delova sveta, ali unutar same EU postoje velike razlike.

Napredak države koja je manje razvijena od proseka EU se može videti kroz približavanje standardu proseka EU, a nazadovanje kroz odmicanje od proseka.

Siromašnije države bi trebalo brže da napreduju prema proseku jer imaju veći rast BDP-a i standarda, tj. lakše im je ekonomski da rastu po velikim stopama. Manje razvijene zemlje EU se zadnjih godina približavaju proseku EU, kao i Hrvatska, piše hrvatski Indeks.

Hrvatska je jedna od zemalja sa najmanjim standardom u EU

Prema stvarnoj individualnoj potrošnji, korigovanoj za razliku u cenama (PPS), Hrvatska je jedna od članica EU s najmanjim standardom. Samo dve države imaju manji standard prema ovom pokazatelju, Mađarska i Bugarska. Hrvatska je na 76 posto proseka EU prema stvarnoj individualnoj potrošnji, Mađarska na 71 posto, a Bugarska 69 posto. To su tri članice EU čije stanovništvo ima najgori standard.

Stvarna individualna potrošnja je merilo koje se odnosi na sve proizvode i usluge koje domaćinstva stvarno troše. Tačnije, obuhvata proizvode i usluge koje kupuju domaćinstva i usluge koje pruža država (npr. zdravstvene i obrazovne usluge).

Od Hrvatske su razvijenije Slovačka (77 posto), Estonija (78 posto), Grčka (78 posto), Češka (83 posto), Poljska (87 posto) i Slovenija (87 posto), između ostalih. Države s najvećim standardom u EU, mereno stvarnom individualizovanom potrošnjom (PPP), su Luksemburg (138 posto), Nemačka (118 posto), Austrija (118 posto) i Holandija (116 posto).

Čak i Turska ima bolji standard od Hrvatske

Zanimljiva je situacija s državama koje nisu članice EU. Veći standard od svih članica EU izuzev Luksemburga imaju Norveška (127 posto proseka EU) i Island (119 posto proseka EU). Turska je poslednjih decenija snažno ekonomski napredovala pa je 2022. zabeležila stvarnu individualnu potrošnju veću od Hrvatske, 77 posto proseka EU. To je više od čak četiri članice EU.

Presporo dostizanje EU, druge države su pretekle Hrvatsku

Hrvatska se približava standardu proseka EU. 2000. je bila na 51 posto, 2008. 66 posto, a 2022. 76 posto. Klasična konvergencija, fenomen da manje razvijene države mogu da ostvare veće stope ekonomskog rasta i približavati se proseku razvijenih.

Ipak, postoje dva problema s putem Hrvatske prema proseku EU. Prvi je taj što su države koje su polazile sa sličnog ili čak manjeg nivoa standarda puno brže napredovale, a drugo je činjenica da se u razdoblju od 2008. do 2015. čak udaljavala od proseka standarda EU, sa 66 posto na 63 posto.

Hrvatska se na nivo od 66 posto proseka stvarne individualizovane potrošnje EU vratila tek 2018, pa se može govoriti o ekonomski izgubljenoj deceniji Hrvatske.

Sporije dostizanje standarda EU i desetogodišnja stagnacija su doveli do toga da su države koje su na početku ovog milenijuma imale manji standard do danas postale prosperitetnije.

To su Litvanija, koja je počela s 45 posto od proseka EU, a danas je 94 posto. Estonija je bila na 43, a danas je na 78 posto. Turska s 43 na 77 posto. Posebno snažan rast standarda je imala Rumunija, koja je nekada zaostajala 21 postotni bod za Hrvatskom, a 2022. je 10 postotnih bodova ispred.

Hrvatska je sama sebi kriva za spori rast standarda

Situacija u kojoj se našla Hrvatska, velikim delom sopstvenom krivicom, dovela je do toga da je kroz 21. vek relativno zaostajala za sličnim državama. Druge države su se jednostavno brže približavale standardu EU iako je Hrvatska imala bolju početnu poziciju.

Rumunija, nekada daleko nerazvijenija zemlja, pretekla je po standardu Hrvatsku. Tri baltičke zemlje, Poljska i Turska takođe.

To ne čudi s obzirom na to da je Hrvatska ekonomski propadala od 2008. do 2015. i izgubila deset godina rasta standarda (na istom nivou 2008. i 2018.). Serija pogrešnih politika koju je obeležilo povećavanje poreza, masovno zaduživanje i održavanje radnih mjesta u javnom sektoru.

Pogrešne ekonomske politike se plaćaju relativnim zaostajanjem i dugogodišnjim iseljavanjem. Zbog strukture privrede, u kojem turizam čini otprilike petinu, standard u Hrvatskoj primarno zavisi od toga hoće li Nemci, Austrijanci i Italijani moći da letuju određene godine. A to nije situacija na kojoj se bilo koja država obogatila.

Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.