POSLEDICE NAKON SMANJIVANJA TEMPERATURE U STANOVIMA Građani bi sigurno koristili alternative, grejalice i klima uređaje
Srbija ulaže maksimalne napore kako bi obezbedila dovoljne količine svih energenata za predstojeću zimu, i još nije donela odluku o smanjenju temperature u domaćinstvima.
Ta mera je, kako je u ponedeljak rekao predsednik Republike Aleksandar Vučić, razmatrana, ali nije donet zaključak. On je najavio mogućnost da se tokom zime ograniči centralno grejanje u stanovima na određenu temperaturu ukoliko bude većih problema sa isporukom energenata ili nam se dogodi da se neko pozove na „višu silu“ i da ostanemo bez gasa. Širom Evrope, države se već ubrzano pripremaju za moguće nestašice plavog goriva i prave planove za uštedu energije, uključujući i tu meru.
Direktor Poslovnog udruženja Toplane Srbije, Dejan Stojanović, smatra da prilikom donošenja odluke o propisivanju nižih temperatura u domaćinstvima tokom zime, treba voditi računa da se održi kompletan sistem, a da se ne naprave dodatni problemi. On ističe i da trenutno najveći problem toplane imaju sa nabavkom mazuta koji je poskupeo više od 50 odsto za poslednjih 10 meseci, i nema ga dovoljno.
– Ako se previše spusti temperatura u stanovima, građani će početi više da koriste druga grejna tela, a svako domaćinstvo ima nešto od toga, grejalice, TEA peći i slične uređaje – ističe Stojanović.
– Takav način zagrevanja može da dovede čitav sistem u problem. To se već ranije dešavalo, pa je onda bilo „pojačajte grejanje, iskaču osigurači“.
On ukazuje da su već imali iskustvo sa nestašicom gasa 2009. godine kada je Ukrajina blokirala tranzit plavog goriva. To su uspeli da premoste, kako navodi, tako što su toplane koje imaju mogućnost prešle na ugalj ili mazut, a to je većina od 60, koliko ih ima.
– Gas mora da ostane za široku potrošnju i za 16 toplana koje ne mogu da zamene taj energent nekim drugim gorivom – objašnjava Stojanović.
– Veoma je važno da se vodi računa da se održi kompletan sistem.
On kaže da trenutno sve ide svojim tokom u pripremi za zimu, obavljaju se remonti i nabavljaju energenti, ali da ima teškoća sa mazutom koji toplane kupuju od NIS-a.
– Ugalj u većoj količini koriste samo tri toplane, a najveći problem je mazut koji je poskupeo više od 50 odsto – ukazuje Stojanović.
– U septembru prošle godine cena je bila 78,09 dinara za kilogram, sa PDV-om, a sada je 114 dinara. Na ovaj rast uticao je skok nafte na svetskim berzama. Sada je situacija sa gasom stabilna, imajući u vidu i zalihe koje država priprema u skladištima u Mađarskoj i Banatskom Dvoru.
Nedavno je i Vučić ukazao da su Srbiji potrebne velike količine mazuta, jer ga koriste i termoelektrane za proizvodnju struje, a Naftna industrija Srbije ga nema dovoljno, pa mora da se uvozi. Naveo je da se sada u Obrenovcu trši 350 tona mazuta, jer ugalj nije dovoljno suv i kvalitetan, a da će se tokom zime koristiti sedam puta više.
Stepen manje štedi 6 odsto
Jedan stepen smanjenja temperature u stanu donosi uštedu od šest odsto u energentima – objašnjava Dejan Stojanović. – Toplane troše oko 600 miliona kubnih metara gasa na godišnjem nivou. Ako bi se temperatura snizila za jedan stepen, to bi bila ušteda od 36 miliona kubika.