MODULARNE NUKLEARNE ELEKTRANE Da li je nuklearna energija budućnost elektro-energetskog sistema Srbije?
Strategija razvoja energetike još uvek nije gotova, a da vas pitaju da li su modularne nuklearne elektrane pravo rešenje za elektro-energetski sistem Srbije, Slavko Dimović iz Instituta za nuklearne nauke u Vinči je u gostovanju na Euronews-u Serbia rekao da je dubokog uverenja, da je pre svega, nuklerana energija jedini način da se postigne energetska efikasnost i energetska stabilnost u našoj državi. Modularni mali SMR nuklearni reaktori su nešto na čemu je trenutno fokus domaće javnosti, ali još više svetske. Oni su, za sada, kao tehnološka inovacija najbolje rešenje i imaju niz svojih prednosti.
Najveća prednost SMR reaktora je novac
Dimović se osvrnuo na prednosti ovih nuklearnih reaktora za Srbiju i istakao da bi najveća prednost bio pre svega novac.
-Novac je uvek faktor broj 1 i stvaranje manje otpadnih nuklearnih i radioaktivnih materijala – kazao je on i istakao da su mnogo efikasniji i lakše mogu da se priključe na svaku elektro-energetsku mrežu. Takođe, istakao je Dimović, da prema energetskim potrebama vaše države ili regiona možete da izvršite skaliranje energetskih potreba, tako što ćete praviti u fabrikama modularne nuklearne reaktore koji se sastoje iz više modula, na koje je moguće dodavati deo po deo. Zatim ih iz fabrike transportujete i montirate na određenoj lokaciji gde će se nalaziti ta “nuklearka“, koja je veličine fudbalskog igrališta, što znači da ne zauzima mnogo prostora. Osim toga, dodatno pojeftinjuje troškove i umiruje javnost jer može da se napravi u izolovanim područjima, gde nije gusto naseljena populacija.
Mogu da imaju dvostruku namenu
Najvažnija stvar kada govorimo o modularnim nuklearnim reaktorima je što oni nisu nikakvo tehnološko “osmo svetsko čudo“. Po rečima Dimovića, njihova preteča su kompaktni nuklearni reaktori koji su se najviše koristili u Rusiji na nosačima aviona, u podmornicama, ledolomcima, itd.
-Od 2019. imamo jedinu ploveću nuklearnu elektranu po imenu “Akademik Lomonosov“ koja je zapravo zamenila nuklearku “Bilbino“ u Čukotskoj oblasti, na dalekom istoku Rusije. Još jedna od njenih prednosti je ta što može da se koristi i u vojne, i u civilne svrhe.
Na pitanje novinara da li manja nuklearna elektrana znači i manje potencijalnih nuklearnih akcidenata Dimović kaže da je nuklearna energija u javnosti neopravdano stigmatizovana ako se ima u vidu da su se desile samo tri ovakve nesreće i to na ostrvu Tri Milje, u Černobilju i u Fukušimi. Dakle, nuklearna elektrana znači veću: bezbednost, manju cenu koštanja, fleksibilnost i adaptivnost.
Srbija je trenutno u fazi “kreativnog uma“
Na novinarsku konstataciju da se većina nuklearnih nesreća desilo zbog ljudskog faktora i da se s razlogom brinemo da li naša zemlja ima kadrovske kapacitete i ljudske resurse da na pravilne načine upravlja nuklernim elektranama, Dimović je rekao da se zahvaljujući predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću mi sada nalazimo u fazi kreativnog uma, gde su sve opcije na stolu, a to vas čini slobodnim.
-Morate da shvatite da se akcident u Černobilju desio 1986. godine, za vreme “Gvozdene zavese“, kada je na snazi bilo “komunističko razmišljanje“ koje je davno prevaziđeno – rekao je on i naglasio da kada govorimo o nesreći u Fukušimi 2011. godine, ona se desila kao posledica cunamija i prekida napajanja nuklearne elektrane električnom energijom.
Kod ovih vrsta “nuklearki“ ne postoji problem hlađenja jezgra
Dimović kaže da kod modularnih nuklearnih reaktora ne postoji problem sa hlađenjem jezgra jer njima nije potrebno eksterno napajanje strujom, pomoću specijalnih generatora.
-Kada govorimo o državi Srbiji, ona ima 6 miliona stanovnika i ima svoje demografske probleme koji prevazilaze temu nuklearne tehnologije, međutim, postoji tzv. regionalana pamet. Osim toga, postoji i varijanta, u kojoj vi možete da počnete da razmišljate o tome i da se obučavate. Mi imamo fundamentalno znanje ali pošto je naš obrazovni sistem takav da se isuviše dugo oslanjao na sovjetski obrazovni sistem, te smo kao narod više potkovani teoretskim nego praktičnim znanjima. Imamo široko obrazovanje i ako bi se to usmerilo u datom smeru, smatram da bismo za par godina mogli da oformimo kadrove koji bi to sproveli u delo – istakao je on.
Da li imamo vremena?
Da li je to dovoljno vremena da se javnost pripremi za eventualno menjanje zakonskog okvira, imajući u vidu da mi već 33 godine imamo moratorijum na izgradnju nuklearnih elektrana, tačnije od 1986. godine?
-Mi imamo moratorijum zbog akcidenta u Černobilju, iz vremena SFRJ, a u to isto vreme smo imali rudnik u BiH, u Živinicama, imali smo rude ali smo imali i nuklearnu elektranu “Krško“ u Sloveniji, mada u svetu samo 10 odsto “nuklearki“ proizvodi električnu struju – kazao je Dimović i naglasio da su i dalje dominantna fosilna goriva, odnosno ugalj. S toga, ako hoćemo da živimo, da ne umiremo od karcinoma i ne udišemo ovakav vazduh, mora da se oslobodimo termoelektrana.
Gas nije rešenje, a obnovljivi izori energije nisu dovoljni
-Evropska unija je prevela nuklearnu energiju u “zelenu energiju“ pomoću modularnih reaktora, a javnost može da se na nju pripremi edukacijom u periodu od godinu dana bez ikakvih problema jer mi mora da pronađemo rešenja za fosilna goriva. Gas nije rešenje, jeste neki most, ali on i dalje emituje ugljen-dioksid u atmosferu, a obnovljivi izvori energije kao što je solarna i energija vetra nisu dovoljni za industrijsku revoluciju četvrte generacije, niti za neku ozbiljniju privredu kojoj mi težimo. Nadam se – zaljučio je Dimović.