HRVATI OBUSTAVLJAJU DOSTAVU NAFTE SRBIJI Ugovor sa NIS-om pod udarom sankcija protiv Rusije
Hrvatski Jadranski naftovod (Janaf) je danas (utorak) izvestio da je sankcijama Rusiji zbog napada na Ukrajinu obuhvaćen i ugovor o transportu sirove nafte sklopljen sa srpskom kompanijom NIS i da, ako ne dođe do promena, taj ugovor neće moći dalje da se realizuje od sredine maja ove godine, pa sve dok sankcije budu na snazi.
– Jadranski naftovod ne posluje direktno na ruskom tržištu, ali je Uredbom Vijeća (EU) 2022/428 od 15. marta 2022. godine o izmeni Uredbe (EU) br. 833/2014 o merama ograničavanja s obzirom na delovanja Rusije kojima se destabilizuje stanje u Ukrajini obuhvaćen Ugovor o transportu sirove nafte koji je Janaf d.d. sklopio s kompanijom NIS a.d. za razdoblje od 1. januara do 31. decembra 2022. godine – naveli su iz Janafa u saopštenju o uticaju rusko-ukrajinske krize koja je objavljena putem Zagrebačke berze, prenosi tportal.hr.
Tim su ugovorom, kako se dalje navodi, „rezervisani transportni kapaciteti Janafa po načelu ‘puno za prazno’ u ukupnoj količini od 3.200.000 plus/minus 10 odsto nafte i da su isti, ukoliko ne dođe do promena, neće moći dalje da se realizuju od dana 15. maja 2022. godine, sve dok ranije navedene mere ograničavanja, kako su propisane Uredbom Vijeća budu na snazi“.
Naglašavaju i da kompanija svakodnevno prati razvoj događaja i u stalnom je kontaktu s korisnicima sistema.
Inače, Janaf je polovinom januara 2022. objavio da je s NIS-om sklopio ugovor o transportu sirove nafte u ovoj godini.
NIS je u većinskom vlasništvu ruskog Gazprom Njefta, koji drži 56,15 odsto deonica, dok Republika Srbija ima 29,87 odsto deonica, a mali deoničari 13,98 odsto deonica.
Evropska unija je sredinom marta formalno potvrdila četvrti paket sankcija protiv Rusije zbog invazije na Ukrajinu, koji uključuje zabranu investicija u ruski energetski sektor, izvoz luksuzne robe i zabranu uvoza proizvoda od čelika iz Rusije.
Sankcije uključuju zabranu svih transakcija s određenim državnim preduzećima, pri čemu je na popisu objavljenom u zvaničnom glasilu EU-a među desetak državnih poduzeća naveden i Gazprom Njeft.