GOTOVINA POSTAJE SVE POPULARNIJA Finansijski TikTok trend zaludeo korisnike širom sveta – pomaže i da se uštedi dosta novca
Dok se količina gotovine u opticaju postepeno smanjuje poslednjih godina, zamenjena beskontaktnim plaćanjem, među mlađim generacijama pojavio se novi trend koji vraća novčanice u srž načina na koji rukujemo novcem.
Za one koji su voljni da pokušaju da uštede novac u vreme visoke inflacije i krize troškova života, „dopuna gotovine“ bi naterala da povučete svoj mesečni, dvonedeljni ili nedeljni ukupan budžet i odvojite ga u odvojene fizičke fascikle, od kojih je svaka dodeljena za drugu upotrebu.
Dok aplikacije za onlajn bankarstvo nude načine za budžetiranje i uštede, oni koji se zaklinju u trend kažu da korišćenje fizičkog novca menja vaš pristup trošenju.
Haštag za trend, koji je posebno popularan među generacijom Z i milenijalcima na TikTok-u, pogledalo je preko 520 miliona ljudi samo na platformi društvenih medija.
Kako to funkcioniše?
Metod budžetiranja „gotovina“ funkcioniše sa ljudima koji podižu novac sa svog računa – dovoljno da ispune svoj mesečni, dvonedeljni ili nedeljni budžet minus direktna plaćanja za stanarinu i račune – i dele ga u različite fascikle, od kojih je svaki dodeljen za drugu svrhu: namirnice, večera sa prijateljima, praznična ušteda i tako dalje.
Trend ne ograničava broj ili tipove troškova, i ne obezbeđuje nikakvu konkretnu količinu novca koju ljudi treba da uštede, već sledi uobičajena pravila budžetiranja.
Ali, koliko god da stavite u kovertu, to je iznos novca koji možete da potrošite tog meseca. Na kraju meseca možete da pregledate svoje troškove, da ih pratite u tabeli i da promenite budžet kroz kategorije, ako je potrebno.
Ako vam je ostalo novca, možete ga staviti u svoju ušteđevinu.
Da li to zaista pomaže u uštedi novca?
Za neke ljude, gledanje fizičkih novčanica može im dati bolju predstavu o tome koliko novca zapravo troše, dok prisluškivanje plaćanja karticama često može imati gotovo „nestvarni“ kvalitet.
Korišćenjem gotovine i stavljanjem celog mesečnog budžeta pred oči, ljudi mogu odmah da vide kada im ponestaje novca i za koje kategorije troše previše.
Ako su ljudi ostali bez novca za svoje druženje, na primer, onda bi odbili izlazak sa prijateljima ili bi predložili da oni i njihovi drugari provedu vreme bez novca zajedno, možda u šetnji umesto u Pab, kafana.
Naravno, to se lako može uraditi i proverom aplikacije za internet bankarstvo. Ali kada vide kako se novac troši, kao i fizički da ga predaju drugoj osobi, može pomoći nekima da se osećaju svesnijim vrednosti sopstvene ušteđevine.
Povrh toga, potreba da se pridržavate samo trošenja gotovine sprečila bi one koji imaju naviku prekomerne potrošnje da se zaduže, sa onlajn kupovinama koje se kupuju korišćenjem sistema Kupi odmah, plati kasnije (BNPL), kreditnih kartica ili prekoračenja.
Ali postoji jedan značajan nedostatak ovog trenda: sigurnost.
Imati veliku količinu novca u fascikli kod kuće očigledno je manje bezbedno od ušteđevine u banci, s obzirom da bi mogla biti ukradena, izgubljena ili, u najgorem slučaju, uništena u požaru.
„Cashstuffing“ takođe ne izdvaja uštede za investicije.
Ali u vremenima kada se većina ljudi bori da čak i uštedi novac na kraju meseca, to izgleda kao sekundarni problem.