FINANSIJSKA INJEKCIJA Evropska komisija ulaže milijarde u proizvodnju čipova
Pojam „digitalnog suvereniteta” na Starom kontinentu ima solidnu kilometražu (pominje se u raznim uredbama još od 2013. godine), a u poslednje vreme sve više dobija na značaju. Otud je potpuno očekivano da Unija doda gas u ovom segmentu, što je juče i zvanično učinjeno.
Evropska komisija donela je Uredbu o čipovima koja predviđa 43 milijarde evra za razvoj proizvodnje čipova u cilju da se do 2030. godine sadašnje učešće na tržištu sa devet poveća na 20 procenata. „Nestašica čipova usporila je naš oporavak od krize”, rekla je predsednica EK Ursula fon der Lajen tokom iznošenja ovog predloga dodavši da su pojedini proizvodni lanci, kao što je to slučaj u automobilskoj industriji, u potpunosti stagnirali „jer nismo uspeli da zadovoljimo pojačanu potražnju”.
Od pomenute brojke, 30 milijardi je predviđeno za već najavljene investicije, dok će ostatak distribuirati same članice i to pod uslovom da se lokalna zakonodavstva sa tim slože. Sasvim je izvesno da će ovaj proces, usled brojnih unutrašnjih prepucavanja unutar unije, trajati znatno duže nego što je predviđeno.
EU nije jedina koja nastoji da decentralizuje proizvodnju čipova i podmiri sopstvene potrebe. Američki Predstavnički dom odobrio je sredstva u visini od čak 52 milijarde dolara, od kojih je 39 predviđeno za nove fabrike. Za većinu kompanija, tajvanski TSMC, koji doprinosi polovini godišnjeg profita od čipova, prva je adresa. Međutim, eventualni politički (možda čak i ratni) sukob sa Kinom imao bi daleko ozbiljnije posledice od ovih „pandemijskih”. Fabrike u SAD i u Japanu zbog toga su uveliko u planu. Ti pogoni ne mogu da se izgrade i pokrenu preko noći, tako da je bilo kakva korist od ove nove geografske podele još uvek daleko.