EVROPSKA PRIVREDA U SLOBODNOM PADU Proizvodnja ne može da preživi ovoliku cenu energenata
Živimo u izuzetno izazovnim vremenima, van svake sumnje. Inflacija unutar članica EU je ovih dana u „galopu“, indeksi na berzama širom sveta su u velikom padu, cena gasa je premašila i najgora očekivanja pa se na dnevnom nivou postavljaju negativni gasni rekordi dok sa „nestrpljenjem“ očekujemo da cena nafte preskoči magičnu cifru od 142 dolara po barelu (što je prvi i poslednji put dostigla 2008 godine) i postavi još jedan u nizu crnih rekorda izazvanih napetim ekonomskim odnosima između Zapada i Ruske federacije.
Za očekivati je da cene gasa i nafte nastave da rastu s obzirom da Zapad pojačava sankcije uperene protiv RF i pitanje je trena kada će se na dnevnom redu sankcija naći i nafta i gas iako je svima jasno da će to izazvati još veći skok cena energenata iako već u ovom trenu privrede evropskih zemalja ne mogu funkcionisati. Kako se stvari na svetskim berzama trenutno odvijaju možemo očekivati da do kraja ove nedelje cena gasa pređe 4.000$ za hiljadu kubika gasa i da dođemo u poziciju u kojoj ni industrije, kao što je Nemačka, ne mogu da izdrže tu cenu i dolaze u situaciju da obustave proizvodnju.
Nije samo u svetu i Evropi alarmantno stanje. Region itekako oseća posledice. U BiH državne ustanove imaju prekid grejanja zbog nedostatka energenata. Crna Gora je stavljena na listu neprijateljskih zemalja RF, što će je svakako staviti u nezavidan energetski i ekonomski položaj s obzirom na učešće ruskog kapitala u turizmu Crne Gore. U Srbiji se najavljuje zabrana izvoza pšenice nakon što su tražnja i cena iste na svetskom tržištu naglo skočile (Rusija i Ukrajina među najvećim izvoznicima). Ni pad vrednosti evra ne uliva poverenje da će doći do neke brze stabilizacije.
Slobodno možemo reći da je privreda i ekonomija Evrope u ovom trenu kao bicikl bez kočnica na strmoj nizbrdici i da će kraj ovog „spusta“ zavisiti isključivo od ishoda krize u odnosima NATO zemalja i Ruske federacije izazvanim sukobljenim interesima u Ukrajini.
Autor teksta je Jovan Knežević, stručnjak za geopolitiku i ekonomsku diplomatiju