EVROPA PRAVI PLAN DA SE REŠI ENERGETSKE KRIZE Okruženi su nezadovoljnim građanima i mogućom obustavom rada
Cena gasa, iako beleži blagi pad i dalje je previsoka – 3.400 evra. Berze električne energije su usijane, megavatsat ide i do 1.000 evra za iduću godinu. Zbog sve skuplje struje i gasa raste i nezadovoljsvo građana širom Evrope, a industrija preti obustavom rada. Češka, koja predsedava Evropskoj uniji za 9. septembar sazvala je vanredni sastanak ministara energetike radi rešavanja cene energije i energenata.
Austrija je objavila dve mere za regulisanje cene struje, koje predlaže i na nivou Unije. Kao prvu pomoć, kratkoročno – ograničava cenu električne energije za domaćinstva, privredu i sektor poljoprivrede.
Druga mera je razdvajanje cene struje od cene gasa jer takav model obračuna, kažu, ugrožava industriju i radna mesta u celoj Evropi.
– Mi se zaista nalazimo pred velikim izazovom, a to je da cena struje više neće biti pristupačna, kako za privredu, tako i za ljude, zbog veze sa cenom gasa. To ludilo koje trenutno vlada na berzi struje mora da se završi, potrebno je razdvajanje cene struje i gasa – kaže Karl Nehamer, austrijski kancelar.
U Italiji je već dramatično pa u toku inicijativa izlaganja računa za struju u izlozima.
– Stavljamo račune za struju u izlog da bismo objasnili klijentima da smo prinuđeni da podignemo cene. To je viša sila i ogorčeni smo zbog toga, ali nemamo drugog izbora jer ćemo zbog nenormalno visokih računa – ili zatvoriti – ili povećati cene – kaže italijanski ugostitelj.
Ekstremno toplo i sušno leto zaustavlja rad evropskih hidroelektrana, a i iz vetra je sve manje struje. To pokazuje primer Španije koja iz hidrokapaciteta dobija upola manje struje, proizvodnja je na najnižem nivou u protekle tri decenije.
– Moramo da se vratimo u 1989. godinu da bismo pronašli tako nisku proizvodnju kao ovu koju smo akumulirali od januara do jula ove godine – kaže Anhel Garsija, rukovodilac Endesa centara za kontrolu proizvodnje.
– Pošto gasom moramo da zamenimo proizvodnju električne energije iz hidroelektrana, cene rastu. A hajde da se setimo, da je gas taj koji proizvodi ovu energetsku krizu u kojoj se nalazimo – kaže Marsijal Gonzalez sa Odseka za elektrotehniku.
Bugarska udvostručava kapacitet za tečni gas u LNG terminalu koji se gradi u grčkoj luci Aleksandropolis. Ali snabdevnje ove zime diktiraće i ishod pregovora sa Gaspromom o obnavljanju isporuka koje očekuju u narednim danima.
– Bugarska vlada je preuzela obavezu da našem društvu garantuje snabdevanje gasom za celu grejnu sezonu po najboljim mogućim konkurentnim cenama – kaže Rumen Radev, bugarski predsednik.
Mađarska poručuje da nastavlja razgovore sa Moskvom o dodatnim količinama gasa i o povećnju zaliha od idućeg meseca.
– Energetsko tržište u Evropi trenutno ne funkcioniše, to je ratni teren i tu realno tržište zapravo ne postoji. Suštinsko je pitanje za jednu zemlju da se obezbedi dovoljna količina energenata. Dakle za Mađarsku ne postoji kompromis o tom pitanju. Upravo zato ni u budućnosti nećemo prihvatiti međunarodnu odluku ili pritisak, zato nećemo ni pregovarati o bilo kakvim novim energetskim sankcijama Rusiji – kaže Peter Sijarto, ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske.
Energetska kriza steže pa je važno naći kratkoročna rešenja za predstojeću grejnu sezonu. A osnivač „Tesle“ Ilon Mask savetuje – svet mora nastaviti da vadi naftu i gas kako bi se održala civilizacija, a istovremeno da razvija održive izvore energije.