ČUDNI PUTEVI RUSKE NAFTE Kazahstansko crno zlato stiže preko „Družbe” u Nemačku
Kazahstan će transportovati naftu u Nemačku ruskim naftovodom „Družba“.
Ova država je obezbedila odobrenje Rusije da koristi njihovu infrastrukturu za isporuku 300.000 tona crnog zlata kupcima u Nemačkoj u prvom kvartalu ove godine. To je saopštila njihova nacionalna kompanija „Kaztrans oil“, a prenosi američka novinska kuća, Eurasianet, koja analizira dešavanja u azijskim zemljama.
Šef analitičke veb-stranice „Enerdži monitor“, Nurlan Žumagulov, u decembru je ocenio da bi Kazahstan mogao tražiti da iz Rusije uveze količinu nafte koja je srazmerna onoj koju šalje u Evropu i da bi to crno gorivo moglo da bude poslato u domaće rafinerije.
Kako srpski stručnjaci ukazuju, ovaj dogovor omogućava i da ruska nafta nastavi da teče ka Nemačkoj, umesto kazahstanske, jer je Evropa i do sada nalazila način da zažmuri na poreklo ove sirovine.
Podsetimo, većina članica EU se izjasnila da neće kupovati crno zlato iz Rusije u nastojanju da nanese finansijsku štetu Moskvi. Ipak, u praksi je sve više pokazatelja da se ti principi krše. Podsetimo, od 5. decembra je na snazi i embargo EU na uvoz ruske nafte koja stiže morskim putem, ali je naftovod „Družba“ izuzet od sankcija. Međutim, Srbija, koja se snabdeva preko hrvatskog naftovoda „Janaf“, nije izuzeta i nije joj dozvoljeno da kupuje crno zlato iz Rusije. Mogućnost da naša zemlja bude pošteđena zvanično je „minirala“ Hrvatska. I dogovor Beograda i Budimpište, postignut polovinom oktobra, o izgradnji naftovoda koji bi Srbiji omogućio da se priključi na „Družbu“, odmah je naišao na neodobravanje pojedinih zapadnih diplomata i analitičara. Oni su poručili da u pogledu snabdevanja energentima naša zemlja treba da se odmakne od Rusije.
Stručnjak za energetiku Miloš Zdravković ukazuje da drugi aršini važe za Srbiju, i da su propisi EU pravljeni za „sitnu ribu“ i podseća da nije mogao da se izgradi ni „Južni tok“, a mogao je „Severni tok“. Govoreći o mogućnosti da Kazahstan umesto svoje, transportuje rusku naftu u Nemačku, on ukazuje da se to može očekivati.
– Naravno da će svi da zažmure kada zatreba, pa to već rade – ukazuje Zdravković.
– Saudijska Arabija kupuje rusku naftu i preprodaje je u Evropi. Ta zemlja bar ima crno zlato. Ali Turska i Egipat su u 2022. izvozili na evropsko tržište naftu, a nemaju je dovoljno, oni su uvozici.
Savetnik za energetiku u PKS, Ljubinko Savić, ističe da Srbiji mora da radi na alternativnim pravcima snabdevanja naftom, kako bi obezbedila energetsku sigurnost. On ocenjuje da Evropa polazi sa nivoa sile i da diktira pravila, ali da je sama nedosledna u njihovoj primeni i da menja odluke.
– Naša zemlja ima rafineriju koja sa instalisanim kapacitetima može da podmiri potrebe našeg tržišta za derivatima – navodi Savić.
– Mi proizvodimo oko 20 odsto domaće nafte, a oko 80 procenata zavisimo od uvoza. Zato su veoma bitni ključni infrastrukturni koridori snabdevanja, kao što je „Janaf“ i potencijalni naftovod ka Mađarskoj ili prema Draču preko Severne Makedonije.