CENE OGREVA EKSPLODIRALE, A GREJNA SEZONA JE NA PRAGU Sačuvajte koju hiljadarku više i održite topao dom – ovo su saveti koji se ne preskaču
Grejna sezona je na pragu, a čini se da poslednjih godina nije vladao veći strah od zime nego što je ova jer su cene ogreva zbog nestabilne situacije odletele u nebo.
Kako je Bizportal ranije pisao, naša detaljna računica pokazuje da ove grejne sezone uz maksimalan oprez i izbor najpovoljnijeg energenta grejna sezona, barem za sada, ne može da se „izgura“ za manje od 60.000 dinara.
Samo što su se početkom godine pojavile prve naznake da bi ove sezone ogrev mogao biti mnogo skuplji, potrošači u Srbiji su počeli da se spremaju za zimu što je dovelo do veće potražnje i većeg pritiska na cenu. Tako je rast cene peleta toliko uzeo maha, da je Vlada morala da interveniše i uvede ograničenje na 38.000 dinara po toni. Cena ogrevnog drveta takođe beleži ogroman rast, samo u poslednjih mesec dana poskupljenje iznosi 25 odsto, a kubni metar drva ne može da se nađe za cenu nižu od 8.000 dinara. Situaciju dodatno komplikuje i to što je poremećen lanac snabdevanja, pa čak i ako se pronađe ogrev koji odgovara finansijskim mogućnostima, nastaju problemi sa prevozom i dopremanjem.
Kalkulacija ukazuje da bi ove godine najisplativije bilo grejanje na struju, ali i taj energent će od prvog septembra poskupeti za 6,5 odsto po kilovat času.
Upravo zbog svega navedenog građani sada sve više traže informacije o tome kako efikasno sačuvati energiju i toplotu, a po mogućstvu i uštedeti jer sa ovim cenama svaka neopreznost može koštatit i više hiljada dinara.
Silikonska guma – mala investicija koja čuva toplotu
Dihtovanje vrata i prozora bitna je stavka svake prostorije, posebno kada je starija stolarija u pitanju. Kako biste popravili dihtovanje otvora u prostoriji najjeftiniji i najefikasniji način je da to uradite sa samolepljivom dihtung trakom za prozore i vrata koja se može naći za nešto manje od 1.000 dinara, a u tom pakovanju se obično dobijaju dve trake od po tri metra.
Dihtovanje prozora na ovaj način ne menja izgled prozora, a pomaže u sprečavanju ulaženja hladnog vazduha u prostoriju, kao i prenos zvuka, koji je dosta manji nakon stavljanja silikonske gume na vaše prozore ili balkonska vrata. Pored čuvanja električne energije, ili nekog drugog čvrstog goriva, zavisi čime se prostorija zagreva, silikonskom gumom se produžava i sam vek stolarije i štiti njene ivice od propadanja.
Takođe, prednost ovog materijala je to što je veoma izdržljiv i dugo traje, a zahteva vrlo mala ulaganja.
PVC prozori – uz subvencije investicija jeftinija za 50 odsto
Kada stolarija dotraje ona gubi energetsku efikasnost i tada dolazi do gubitaka do čak 50 odsto energije. Zato je veoma važno da se na vreme izvrše promene i stari materijali zamene novim, energetski efikasnijim, PVC prozorima.
Ovo je inače skupa investicija, ali uz subvencije države za domaćinstva, može se pokriti i 50 odsto troškova. Čini se da je upravo zbog te pogodnosti, sada pravo vreme da se u dom ubace energetski efikasniji prozori, pogotovu ako se nastavi sa ovakvim rastom cena, jer se tada investicija mnogo brže isplati.
Podsetimo, lokalne samouprave su imale rok do 25. maja da se prijave za subvencije namenjene za unapređenje energetske efikasnosti. Taj rok je prošao, a sada ostaje deo posla gde lokalne samouprave raspisuju javne pozive za subvencionisanje na koja se prijavljuju građani. Zato svi oni koji planiraju da pre zime u svojim domovima unaprede energetsku efikasnot treba da redovno prate sajt lokalne samouprave na teritoriji gde žive.
Treba napomenuti da subvencije ne poktrivaju troškove nabavke materijala i radova pre nego što dođe u obilazak Komisija za pregled i ocenu podnetih zahteva za sufinansiranje projekata energetske efikasnosti.
Što se tiče dokumentacije, procedura nije previše komplikovana, a najbolje informacije građani mogu dobiti na sajtu svoje lokalne samouprave.
Toplotne pumpe – velika, ali isplativa investicija
Zbog sve većih zahteva za energetskom efikasnošću, poslednjih godina postaju i aparati koji koriste obnovljive izvore energije, a koji značajno doprinose uštedama, kao što su toplotne pumpe.
Toplotne pumpe omogućavaju prenos toplotne energije iz sredine koja ima nižu temperaturu, kao što su zemlja, voda i vazduh, u sistem sa višom temperaturom, to jest centralno grejanje, i to sve uz pomoć struje za pokretanje kompresora.
Cela investicija je malo komplikovana jer zahteva angažovanje radnika, ali se na dugi rok i te kako isplati. Iz bunara koji se buši posebnim mašinama, uzima se voda (12-15 Celzijusovih stepeni) koja se uvodi u isparivač freona, koji isparava na niskim tempraturama, time se preuzima deo toplotne energije podzemne vode. Nakon toga ohlađena voda se vraća nazad u podzemni tok. Freon preuzetu toplotnu energiju vraća u kompresor gde se oslobađa dodatna toplotna energija, koja se prenosi na sistem centralnog grejanja. Ceo mehanizam rada zvuči zapetljano, ali je suština da je vrlo efikasan.
Inače, za ulaganje u toplotne pumpe potrebno je izdvojiti nekoliko hiljada evra. Cene se kreću od 3.500 pa naviše, a dodatnog održavanja nema.
Ovde su predstavljenja neka od rešenja koja uključuju investicije malog, srednje i velikog obima, koje zavise od mogućnosti i želja građana da li žele samo da „preguraju“ predstojeću zimu ili da na duži rok obezbede nezavisnost od turbulentnog tržišta energenata.