NIJE SAMO DO „ZAMRZAVANJA“ NOVCA Ulaganje u nekretnine u doba inflacije je put do ozbiljnog profita – čak je i garaža isplativa
Jedino sigurno ulaganje u doba svetske krize i globalne inflacije jeste upravo u nekretnine, bilo da su višeg ili nižeg kvaliteta, jer su jedino one bezbedan vid investiranja novca. Cene nekretnina u Srbiji su i dalje u trendu rasta, interesovanje je sve veće i veće, a ponuda i dalje manja od potražnje, što svedoči da još dugo njihova vrednost neće početi da opada.
Ukoliko se investicija obavi na dobar način i u pravu stvar, finansijska sigurnost i kvalitetnija budućnost su zagrantovani, ali i ono najvažnije – investiranje u doba inflacije pomaže da se postojeći novac sačuva od gubitka njegove vrednosti.
Inflacija može da uništi vrednost novca, ali ne i nekretnina. Njihova cena može samo da raste i nikada se neće vratiti nazad, zato je kupovina stana, garaže, kuće ili vikendice najpametniji korak ukoliko postoji finansijska mogućnost za to.
Profit je tu zagrantovan, bilo da je rentiranje stana u pitanju, izdavanje garaže, ili potencijalni posao u vidu turizma koji kuća na selu može da donese.
Šta je inflacija i kako ona utiče na kupovnu moć?
Inflacija predstavlja povećanje opšteg nivoa cena roba i usluga. Ovde je naglasak na opštem povećanju cena, a ne na povećanju cena pojedinačnih artikala. Kao rezultat, inflacija dovodi do pada kupovne moći novca.
Važno je napomenuti da je prva i osnovna posledica inflacije povećanje cena potrošačkih proizvoda, iako se to ne dešava odmah. Kada ekonomski sistem krene da ’’posustaje’’ i oseća povećanu ponudu papirnog novca, sledi i povećanje cena. Povećanje cena zatim ima direktan uticaj na smanjivanje kupovne moći određene valute.
Porast cena ne dešava se ravnomerno za sve potrošačke proizvode. Najčešće i najviše poskupljuje ona roba na koju je usmerena velika potražnja. Ubrzo, većina ljudi osetiće posledice inflacije i primetiće manjak novca u svojim novčanicima.
Dobar deo građana Srbije uložio je u nekretnine u prethodnim mesecima
Prema rečima predsednika stručnog saveta Klastera nekretnina Srbije, Milića Đokovića, veliki broj građana odlučio se na iskorak u kupovini nekretnina doba globalne inflacije. Dodao je i da je to jedna od najboljih stvari koji su mogli da urade kako bi najpre sačuvali vrednost svog novca, ali takođe sebi dali priliku da profitiraju na nešto duže staze.
– Ako nemate para da kupite stan, kupite garažu izdajete je za 70 evra i vratiće vam se pare za petnaestak godina – rekao je Đoković za Tanjug.
Komentarišući veliki broj keš kupaca, kojih ima čak 70 odsto, Đoković kaže da je Srbija porodična zemlja i da se često prodaju porodične nekretnine, uz pozajmicu ili ušteđevinu.
– Tako 90 odsto ljudi prodaje neki stan i kupuje nesto sledeće. Onda kada se pojavi prvi kupac, koji otvara taj lanac, svaki sledeći kupac je keš kupac. Jer, on je recimo sa 200.000 evra otvorio prvi lanac, posle toga moj prodavac će kupiti sledeću nekretninu sa novih 200.000 u stvari su to te iste pare. Prvih 200.000 se multiplikuje nekoliko puta i kada kažu ima milion evra keša, u stvari je 200.000 keša bilo koje se vrti stalno – rekao je on.
Da li cene izdavanja rastu tokom inflacije?
Prema Republičkom zavodu za statistiku i izveštaju kretanja potrošačkih cena, stvarne stambene rente su skočile za 14,9% u maju mesecu u odnosu na isti mesec prethodne godine. Ako gledamo cenu izdavaja, prema našim podacima, cene su skočile za +17,65% dok je u Novom Sadu cena izdavanja skočila za +18,38% u odnosu na maj prošle godine. To govori da su cene izdavanja u proteklih godinu dana povećane više od inflacije te se može zaključiti da vlasnici stanova koji izdaju stan nisu u gubitku usled visoke inflacije. Stambene rente čine samo 1.27% učešća u računici inflacije što dovodi do prilično netačne kalkulacije za one koji žive kao podstanari jer učešće stanarine u ukupnim troškovima za onoga ko iznajmljuje stan je znatno veći od 1.27% pa je i realna inflacije koju stanari osete više bliža 14,9% nego 10,4%.
Na početku teksta pisali smo o važnosti pametnog investiranja u doba inflacije kao metodi usled koje je novac na sigurnom.
Vladimir D. je za Bizportal ispričao svoju situaciju koju je prošao pre nekoliko meseci, kako je osetio inflaciju „po džepu“ i šta je on uradio kako bi uspeo da sačuva vrednost svog novca.
– Imao sam novac na računu od porodičnog nasledstva, kao i novac koji sam štedeo od inostrane plate. Na tu svotu smo moja supruga i ja dodali nekoliko desetina hiljada evra koje je ona dobila prodajom devojačkog stana. Iz prva nismo imali preciznu ideju šta želimo od tog novca i koji je pravi vid ulaganja. Počela je svetska kriza i inflacija se osećala sve intezivnije. Nakon šest meseci shvatio da sam da je vrednost našeg novca znatno manje od one koja je bila na početku štednje – započinje Vladimir priču.
Kao neko ko ne voli ishitrene odluke, na neki način bio je „primoran“ da situaciju u kojoj se njhov novac „rasipa“ reši u što kraćem roku.
– Nikada ranije nisam bio u sličnoj prilici da moram da kupujem nešto što nisam planirao i što mi u tom trenutku nije trebalo. Nervirao sam se jer nisam želeo da dozvolim da izgubim još koji evro. Sledeći korak bio je jasan – kupovina nekretnine. Moja supruga i ja postali smo vlasnici placa od dva hektara na Kosmaju, upravo na nagovor prijatelja uz činjenicu da će na toj pozicija cena ara samo rasti. Namera mi je bila da na neki način samo „zamrznem“ novac, ali sam ovako svakako u plusu ukoliko razmišljam na nešto duže staze – završava sagovornik za Bizportal.