POSLUŠAJTE SAVETE STRUČNJAKA Čak i mala količina svetla tokom spavanja može da utiče na vaše zdravlje
Prigušeno svetlo je ušlo u kapke i poremetilo san uprkos činjenici da su učesnici spavali zatvorenih očiju, rekla je autorka studije Filis Zi, direktorka Centra za cirkadijalnu medicinu i medicinu spavanja na Medicinskom fakultetu Univerziteta Nortvestern Fajnberg. Otkucaji srca obično opadaju noću, usporavajući se jer je mozak zauzet popravkom i podmlađivanjem tela. Povišen broj otkucaja srca noću se u brojnim studijama pokazao kao faktor rizika za buduće srčane bolesti i ranu smrt.
Visok nivo šećera u krvi je znak insulinske rezistencije, gde telo prestaje da pravilno koristi glukozu i pankreas postaje preaktivan, preplavljujući telo dodatnim insulinom dok na kraju ne izgubi sposobnost da to uradi. Vremenom, insulinska rezistencija može na kraju dovesti do dijabetesa tipa 2. Prethodna istraživanja su pokazala povezanost između veštačkog svetla noću, povećanja telesne težine i gojaznosti, metaboličkih poremećaja, lučenja insulina i razvoja dijabetesa i kardiovaskularnih faktora rizika.
Zee i njen tim uzeli su 20 zdravih ljudi od 20 godina i naredili im da provedu dve noći u laboratoriji za spavanje. Prvu noć su proveli u zamračenoj prostoriji u kojoj se ništa nije videlo.
– Snimili smo moždane talase da bismo znali u kojoj fazi je čovekov san – objasnila je Zee i dodala – Snimili smo njihovo disanje, njihov broj otkucaja srca, njihov EKG, a takođe smo im uzeli krv da izmerimo nivo melatonina dok su spavali. Melatonin je hormon koji reguliše cirkadijalni ritam tela, odnosno telesni sat za spavanje i buđenje.
Nasumično odabrani deo grupe spavao je sa istim nivoom svetlosti drugu noć u laboratoriji, dok je druga grupa spavala sa prigušenim svetlom iznad glave sa sjajem koji je otprilike bio ekvivalentan „veoma, veoma mračnom, oblačnom danu ili ulično svetlo koje je ulazilo kroz prozor“, rekla je Zee.
Ipak, čak i ta sićušna količina svetlosti izazvala je nedostatak sna sa sporim talasima i brzim pokretima očiju, fazama sna u kojima se dešava većina obnove ćelija, rekao je Zee. Pored toga, povećan je broj otkucaja srca, povećana insulinska rezistencija, a simpatički i parasimpatički nervni sistem su bili neuravnoteženi, što je povezano sa višim krvnim pritiskom kod zdravih ljudi. Međutim, svetlost nije bila dovoljno jaka da smanji nivoe melatonina u telu, dodala je Zee.