BEZ NJE NE BI BILO NI ŽIVOTA Koliko je dnevno našem organizmu potrebno vode?
Ljudi mogu da žive oko tri minuta bez kiseonika, trideset dana bez hrane i samo tri dana bez tečnosti, kažu stručnjaci. Voda podržava sve funkcije u našem telu, a poznato je da se telo novorođenčeta sastoji od 80 odsto vode. Tokom godina, taj udeo je opadao i kretao se oko 60 odsto.
Masne telesne ćelije sadrže manje vode od drugih ćelija, tako da ljudi sa prekomernom težinom imaju manji procenat vode od mršavih, a žene manje od muškaraca. Međutim, za sve ljude voda je ključ života.
Neki organi sadrže posebno veliki udeo vode, a jedan od tih organa je i oko čije staklasto telo sadrži oko 99 odsto vode. Mišići sadrže oko 80 procenata.
Voda je apsolutno neophodna
Naše telo gubi oko dva litra tečnosti dnevno kroz kožu, kao regulator telesne temperature, posebno pri velikim vrućinama. Bubrezi, koji rade na prečišćavanju telesnih tečnosti od toksina, izlučuju urin, što je takođe jedan od načina na koji telo gubi vodu.
Boja urina često je pokazatelj količine vode koju pijemo. Bistriji urin znači da osoba pije više vode, dok intenzivnija žuta boja ukazuje na nedovoljan unos vode. Digestivni procesi u crevima dovode do izlučivanja stolice, koja takođe ima određeni sadržaj vode, a voda izlazi iz našeg tela kada udišemo, kroz male kapi.
Svi ovi gubici moraju biti nadoknađeni, pa se preporučuje da pijete 1,5 do 2 litra tečnosti svakog dana. Potreba za unosom vode se povećava u skladu sa fizičkim aktivnostima, sportom, spoljnom temperaturom, nekim bolestima praćenim visokom telesnom temperaturom, povraćanjem ili dijarejom.
Supe, voće i povrće su takođe izvori tečnosti
Tečnost koju pijemo ne mora nužno biti samo u obliku čiste vode. Supe, voće i povrće su dobri izvori tečnosti.
Prvi simptomi dehidracije mogu početi da se pojavljuju kada se telesna tečnost smanji za 1 do 2 procenta. Ako telo ostane bez 7 odsto telesne tečnosti, situacija je već ozbiljna: dolazi do ubrzanog pulsa ili vrtoglavice. Gubitak tečnosti od 12 procenata može dovesti do stanja šoka ili čak kome.
Likvor ili cerebrospinalna tečnost je tečnost koja se nalazi oko mozga i kičmene moždine. Odrasla osoba ima 140 mililitara cerebrospinalne tečnosti. Ova providna tečnost štiti mozak od trešanja, a svakodnevno telo proizvodi oko pola litra.
Prvi znaci da je našem organizmu hitno potrebna voda su glavobolja i vrtoglavica, suva usta i grlo i moguće otežano gutanje. Umor koji stoga osećamo često nije povezan sa nedostatkom tečnosti u telu.
Međutim, telo nam nedvosmisleno poručuje da hitno nešto treba da popijemo, a dolazi do porasta krvnog pritiska, s obzirom na to da zbog nedovoljne količine tečnosti krv zgušnjava i dolazi do poremećaja cirkulacije.
Stariji ljudi manje osećaju žeđ
Što smo stariji, manje smo žedni. Nije neuobičajeno da stariji ljudi jednostavno zaborave da piju, što može dovesti do vrtoglavice, konfuzije, poremećaja ili gubitka svesti.
Neki stariji ljudi, međutim, svesno ne unose dovoljno tečnosti u organizam jer u starosti mnogi od njih teško kontrolišu mokrenje.
Alkohol dehidrira telo
U slučaju dijareje ili povraćanja našem organizmu je potrebno više od minimum jedan i po litar tečnosti dnevno. Mnogo tečnosti je potrebno i prilikom uzimanja određenih lekova, poput diuretika.
Alkohol takođe dehidrira telo. Kada pijemo alkohol, bubrezi pojačano rade u nastojanju da se što pre oslobode toksičnih materija iz organizma, pa češće odlazimo u toalet kako bismo se oslobodili urina.
Alkohol ometa oslobađanje takozvanog vazopresina u hipotalamusu. Vasopresin je antidiuretski hormon koji reguliše ravnotežu vode u bubrezima. Ali ako telo nema dovoljno ovog važnog hormona, bubrezi izlučuju previše vode i ravnoteža je narušena.
Previše tečnosti takođe može biti štetno
Ako popijemo pet ili više litara tečnosti u roku od nekoliko sati, to takođe može biti opasno po život i može dovesti do prekomerne hidratacije, odnosno prevelike količine vode u telu.
Bubrezi se bore da uravnoteže svoje procese i počinju da izlučuju velike količine tečnosti. Jedna od najgorih posledica može biti cerebralni edem. Kako i da li organizam uopšte može da se nosi sa tim zavisi od starosti, težine i opšteg zdravstvenog stanja, prenosi Dojče vele.