Srbija nikad nije imala više glumaca – Snalaze se kako znaju, idu u privrednike, „glume“ druga zanimanja…
Da li zbog reflektora ili pak popularnosti, koju sa sobom nosi, glumačka profesija jedno je od onih zanimanja gde uvek vlada hiperprodukcija kadra.
Premda državni fakulteti primaju mali broj studenata, broj glumaca se kompenzuje sa privatnim umetničkim akademijama. Svake godine ukupno uspe da diplomira oko sto glumaca. Glumac Predrag Kotur za Bizportal kaže da je taj broj prevelik.
– Hiperprodukcija kadra je pravi problem. Mnoge moje kolege, ne dele mišljenje sa mnom i smatraju da treba pustiti sve da prate svoje snove. Nije stvar u snovima, stvar je u prebukiranosti sa glumcima. I tako je i u Beogradu, ali i u čitavoj Srbiji. Gluma je specijalna profesija. Problem je da zbog prevelikog broja glumaca, koji se školuju na tri državna i dva privatna fakulteta, najveći broj njih ne može ni da dođe do izražaja – naglašava naš sagovornik i dodaje.
– Ma koliko on bio talentovan, ali ako svake godine njih sto diplomira, on neće imati gde i kako da pokaže svoje talente, a gluma, kao takva ukoliko ne možete nikom da pokažete ono što znate, to ničemu ni ne vredi – rekao je on.
Šta se dešava sa glumcima
U vreme Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, sa Fakulteta dramskih umetnosti je godišnje izlazilo 40 glumaca, a na nivou cele tadašnje države ukupno je diplomiralo 100 glumaca, postavlja se pitanje gde sadašanjih sto glumaca mogu pronaći svoje uhlebljenje?
Geografski prostor je sada manji, privatnih akademija je sve više, pa i umetničkih kadrova koji ih završavaju. Pitanje je šta se dešava sa glumcima koji diplomiraju, kako se snalaze i dovijaju u realnom vremenu i prostoru. Predrag Kotur, kao i mnogi glumci mlađe genreacije svoju platu ne zarađuje radom u struci, a svoje glumačke sposobnosti, iskoristio je za rad na radiju, gde poslednjih nekoliko godina radi kao voditelj.
Dodaje i da mnogi mladi glumci koji su završli akademiju pokušavaju svoje uhlebljenje da pronađu u nekom od gradskih pozorišta u unutrašnjosti Srbije.
Sagovornik našeg portala takođe planira da pokrene pozorište u unutrašnjosti.
Problem i stalni angažman u teatru
Razmatrajući nekoliko parametara, počev od visine plata u pozorištima, do zabrane zapošljavanja u javnim institucijama. Glumci se ipak zapošljavaju na daskama koje život znače. Naravno ne u broju koliko ih diplomira, ali prema Koturu i tu postoji problem. Kako on objašnjava mnogi mladi glumci ustvari ne žele da se trajno zaposle u pozorištu. Biraju status slobodnih umetnika, jer na početku karijere do izražaja ne može da dođe njihova kreativnost.
– Kada ste mladi glumac tek diplomirao, vi ne možete da birate uloge već morate biti povinovani zahtevima upravnika, i tada vama kao kreativnoj osobi to ne odgovara. Umetnik je tanana specifična duša koja treba da posmatra, upija, oseća, napaja se da bi mogla nesputano da stvara. Umetniku je često potrebno i prostora i vremena da bi od sebe dao najbolje, da bi se izrazio. To on nema kad sve umesto njega bira upravnik – naglašava Kotur.
Kada se zaposle u pozorištu, glumci postaju stalno angažovani. Mnogima to ne odgovara jer sem onih zaposlenih u privatnim pozorištima, glumci su kao i svi državni službenici plaćeni prema platnim razredima propisanim za plate u kulturi.
– Kao stalno zaposleni oni moraju i da izvršavaju svoje obaveze, a veliki broj njih zbog angažmana sa strane odlučuje da zanemari obaveze. Glumci naročito oni mlađi ne shvataju da ukoliko imaju stalni angažman u pozorištu, ne mogu da očekuju da im je to sekundarni posao, koji mogu da dovode u pitanje zbog honorarnih angažmana – kazao je on.
Snalaženje u prostoru
Hiperporodukcijom kadra preostaje snalaženje gde glumci mogu honorarno da zarađuju – pozorišna ili filmska uloga, TV, estrada, reklame. Glumci su svakako prepušteni sami sebi.
Postoje i pokušaji glumaca da pronađu angažmane u inostranstvu. Međutim iako ga dobiju, problem im može predstvljati jezička barijera. Primer je glumac Rade Šerbedžija, koji iako vrhunski glumac, zbog naglaska može glumiti samo ljude sa istočnog govornog područja . Ima i onih kao što je Miloš Biković koji svoju karijeru gradi na ruskom filmskom prostoru, i to jako uspešno.
Većina kulturnih radnika, u državama poput Nemačke i skandinavskih zemalja može da žive od svog rada. Neki od glumaca se bave i produkcijom ili režijom, pojedini su otišli u privrednike, drugi pak javno žive svoj privatni život pa o njima znamo više iz novinskih vesti, nego što ih znamo po ulogama.
– Sve u svemu, ljudi se snalaze – objasnio nam je Kotur.
Privatne dramske škole
Veliki broj glumaca osniva ili radi u dramskim školama. Njih pohađaju mladi i deca osnovnoškoloskog uzrasta. U ovim školama, mnogi glumci se bave pripremom, budućih kadrova scenskih zanimanja. Mnogo je onih koji kada ih završe upisuju akademije i ukoliko ne uspeju da se nametnu ili ne ostvare karijeru, preko određenog angažmana, postaju deo već pomenute hiperprodukcije.
Serije kao spas u poslednji čas
Nekoliko godina unazad pored hiperproducije glumaca, snima se i veliki broj filmova i serija, otvoreno je tržište pa mnogi mladi glumci svoje honorare zarađuju snimajući telenovele za televizije u regionu. Za glumce šansa je svakako i to da su holvudske produkcije, izabrale baš Srbiju kao destinaciju na kojoj se snima veliki broj hitova. Kao sjajnu stvar što žive u vremenima hiperprodukcije je naveo i glumac Svetozar Cvetković.
– U jednom momentu se u Srbiji istovremeno snimalo 30 serija. Najpozitivnije u celoj priči je prilika za mlade glumce kakva im se nikada pre nije ukazala. Ako neko iskoristi tu šansu, može da računa na karijeru. Negativna strana hiperprodukcije serija su produkcijske okolnosti u kojima se jako brzo radi – kazao je svojevremeno Cvetković za Tanjug.
Iako je produkcija serija ogromna, sa druge strane potrebna je i snažnija produkcija pozorišta, čime bi se mladi glumci privukli na daske koje život znače, ili bi kao jedan od načina rešeavnja ovog probelema bio smanjenje upisa broja novih studenata glume. Kao jedan od primera može biti katedra za glumu u Tuzli, koja studente glume prima svake druge godine.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.