RAZORNIJE OD BOMBI? Sankcije protiv Rusije, zbog svoje brutalnosti, prete da unište globalni ekonomski sistem
Za samo sedam dana otkad je počela, ruska invazija okrenula je ceo svet naopačke i jasno je da u skorije vreme više ništa neće biti isto. Stradanje vojske i civila je nemerljivo novcem i ta šteta nikada i nikako ne može biti nadoknađena. Ipak, treba imati na umu i katastrofu koja je već vidljiva i dugoročno može, na globalnom planu, da bude razornija i od bombi – a to su sankcije Zapada koje, pored Rusije kojoj su namenjene, prete da paralizuju i ostatak slobodnog sveta.
Jer, ruski napad na Ukrajinu izazvao je, činjenica, veoma oštru i brutalnu reakciju Zapada, pre svega u blokadi proizvoda i novca iz Rusije. Počelo je, naravno, udarom na ruski novac. Evropska unija, iz podršku SAD-a, Velike Britanije i Kanade u osvit rata je obznanila da će imovina ruske centralne banke biti zamrznuta, a ona poseduje 630 milijardi dolara rezevi.
Usledila je zabrana ruskm bankama da koriste SWIFT, što znači blokadu transakcija na globalnom nivou, čime se postiže jedan efektnijih udaraca ruskoj ekonomiji – blokada uvoza i izvoza. Da bi bilo još jasnije šta to znači, pomenuti SWIFT u preko 200 zemalja koristi 11.000 kompanija.
Jedna od prvih sankcija podrazumevala je i blokadu Severnog toka 2 (bio je spreman da počne sa radom), što je Dmitrija Medvedeva, zamenika predsednika Saveta bezbednosti Rusije, isprovociralo da izjavi da će Evropljani živeti u svetu u kojem je cena gasa 2.000 evra. Ova pretnja je posle samo desetak dana postala realnost – od danas, cena gasa iznosi 2.226 dolara za hiljadu kubnih metara.
Usledila je i blokada Sberbanke, najmoćnijeg ruskog kreditora, a Amerikanci su još četiri ruske banke stavile na posebnu listu i tako ih potpuno izbacili iz američkog finansijskog sistema.
Zaista je teško pobrojati sve sankcije koje Rusija već sada trpi, a među njima nije zanemarljiva ni blokada na izvoz visokotehnoloških uređaja do računarskog softvera. Tu je, ne zaboravimo, i zabrana letenja ruskim avionima iznad EU, a Rusija je uzvratila istom merom.
U najkraćem, Evropska unija ima nameru da blokira 70 odsto bankarskog tržišta Rusije i sve najvažnije državne kompanije, i za sada je veoma uspešna u toj zamisli.
Međutim, logično pitanje koje se nameće je – po koju cenu? Ne ulazeći u to da li je apsolutna blokada Rusije sasvim opravdana ili preterana, svakako postoji mogućnost da se ta svojevrsna ekonomska odmazda protiv Rusije Zapadu vrati kao bumerang. I to je već vidljivo – Nemačka je objavila da, reklo bi se u panici, planira da kupi tečni gas za 1,95 milijardi, a većina evropskih zemalja traži alternativne izvore za najpotrebnije energente. Cena nafta raste, a Evropa se, verovatno prvi put posle Drugog svetskog rata, priprema za nestašicu hleba. I na kraju, Rusija je već nanela gubitke veoma važnoj visokotehnološkoj industriji, posebno onoj u SAD-u, zbog napada na Odesu (detaljnije ovde).
Vladimir Putin je sigurno sve to imao na umu. On već skupo plaća svoj rat: moskovska berza je tri dana zaredom zatvorena. Da, Rusija će mnogo trpeti zbog svoje odluke da napadne Ukrajinu, ali će isto tako i ostatak sveta, koji se trudi da specifičnom agresijom taj isti rat zaustavi.