INFLACIJA ĆE KRAJEM GODINE BITI 3,5 DO 4 ODSTO Očekuje se njeno dalje opadanje
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je na današnjoj prezentaciji Izveštaja o inflaciji za mesec februar 2022., da očekuje da se međugodišnja inflacija još tokom prvog tromesečja ove godine kreće oko decembarskog nivoa od 7,9 odsto ili blago iznad njega, a da zatim od drugog tromesečja opada i krajem godine se nađe u rasponu od 3,5 do 4 odsto. I tokom ove godine, očekuje se rast bruto domaćeg proizvoda u rasponu od 4 do 5 odsto, pri čemu centralna projekcija u svim godinama iznosi 4,5 odsto.
-Očekuje se dalje inflatorno usporavanje, čemu najviše doprinose efekti nove poljoprivredne sezone, što će direktno uticati na cene voća i povrća, a preko nižih troškova proizvodnje i na cene prerađene hrane. Predviđa se i postepen izlazak svetske ekonomije iz pandemije što će doprineti smanjenju razlike između ponude i tražnje na globalnom nivou i rešavanju problema zastoja u lancima snabdevanja. Važan faktor niže inflacije biće i očekivano smanjenje troškovnih pritisaka po osnovu cena nafte, gasa, električne energije i primarnih poljoprivrednih proizvoda – rekla je Tabaković.
– Ključni razlog niže bazne inflacije u Srbiji je činjenica da smo održali relativnu stabilnost deviznog kursa, čime smo zadržali baznu inflaciju pod kontrolom i doprineli očuvanju poslovnog, potrošačkog i investicionog poverenja, što predstavlja najvažniji preduslov dinamičnog i održivog privrednog rasta. Uz obiman i pravovremen paket mera monetarne i fiskalne politike, Srbija je uspela da ostvari jedan od najboljih rezultata u Evropi po pitanju rasta bruto domaćeg proizvoda, koji je u 2021. iznosio 7,5 odsto. A tokom dve pandemijske godine kumulativni realni rast bruto domaćeg proizvoda iznosio je 6,5 odsto, – kazala je ona.
Guvernerka je naglasila i doprinos predsednika Vučića i Vlade Srbije koji je omogućio da Srbija plaća jednu od najnižih cena gasa i dodala, da povećanje cena električne energije za privredu, iako relativno visoko, bude jedno od najnižih u Evropi. Ograničene su i cene osnovnih životnih namirnica, a na pojedine tržišne segmente pozitivno su delovale i intervencije iz robnih rezervi.
Ona je otkrila i da se u trezorima Narodne Banke trenutno nalazi blizu 2 milijarde evra u zlatu, čija se količina stalno uvećava i koja zaključno s krajem januara iznosi 37,5 tona. U prilog posvećenosti politici privrednog rasta i faktorima koji mu doprinose, svedoči i rekordan nivo deviznih rezervi zemlje. Bruto devizne rezerve su na kraju 2021. godine iznosile 16,5 milijardi evra, što predstavlja rast od 3 milijarde evra u odnosu na kraj 2020. godine, dok su neto devizne rezerve 2021. godinu završile na nivou od 13,7 milijardi evra.
– Narodna Banka Srbije će zajedno sa Vladom i u narednom periodu nastaviti sa odgovornom ekonomskom politikom i činiće sve da se naša ekonomija dodatno ojača i bude što otpornija na buduće izazove iz međunarodnog okruženja. Prioritet ostaje cenovna i finansijska stabilnost u srednjem roku, jer je to najbolji način da centralna banka doprinese održivom privrednom rastu, rastu zaposlenosti i životnog standarda naših građana – podvukla je Tabaković.
U nastavku konferencije, svoje makroekonomske projekcije je izneo i Savo Jakovljević, generalni direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku, u kojima je između ostalog izneo, da će inflacija na međugodišnjem nivou krajem ove godine iznositi od 3,5 do 4 odsto, a da će nakon toga nastaviti da usporava. Uz očuvanu relativnu stabilnost deviznog kursa, to doprinosi nižoj baznoj inflaciji od ukupne i njenom stabilnijem kretanju. Takođe, očekuje se da će i fiksne investicije i u ovoj godini, zadržati relativno snažan doprinos privrednom rastu, čemu će doprineti realizacija najavljenih infrastrukturnih projekata u oblasti putne, železničke i komunalne infrastrukture.
– Kada su cene hrane na domaćem tržištu u pitanju, njihovo dalje kretanje zavisiće u velikoj meri i od naredne poljoprivredne sezone u Srbiji. U slučaju poljoprivredne sezone koja bi bila iznad, odnosno ispod proseka, inflacija bi krajem godine mogla da se nađe bliže donjoj, odnosno gornjoj granici inflacionog cilja Nacionalne banke koji iznosi 3 ± 1,5 odsto – istakao je on.