KORISNI SAVETI ZA ŠTEDNJU STRUJE Bojler nije najveći potrošač, pažljivo sa klima uređajem i grejanjem
Većina nas pokušava da uštedi struju i zato primenjujemo razne trikove prilikom kuvanja i peglanja, a uvek vodimo računa o tome koji uređaji troše struju i kad ne rade.
Međutim, sada je električar Tomislav Micić, koji je gostovao u emisiji „Jutro“ na TV Prva, otkrio koji uređaji su najveći potrošači i kako uštedeti pare na računu za električnu energiju.
Kako je otkrio, najveći potrošači su uređaji koji služe za grejanje.
– Najveći električni potrošači u domaćinstvu su grejanja, odnosno domaćinstva koja imaju grejanja na struju. Dakle, to su TA peći, a tek u drugom planu je bojler. On je dosta veliki potrošač, ali ne mora da bude, nego zavisi od toga koliko tople vode se troši.
– Neki ukućani imaju običaj da se dva puta u toku dana tuširaju i prilično se zadrže u kupatilu, tako da taj bojler mnogo troši. Ne troši bojler toliko struju jer on ima svoju izolaciju, ugreje vodu i čuva tu toplotu, ali ako se voda mnogo troši i ima više ukućana, tu je velika potrošnja – objašnjava električar i otkriva da li je bolje da bojler bude stalno uključen ili ne.
– Ja lično ne isključujem bojler nikada. Nije nikakva ušteda ako ga vi isključite. Pristalica sam toga da se bojler uvek drži uključenim, osim ako nije bojler u vikendici gde samo povremeno odlazite – otkriva on.
Mnogi misle da protočni bojler troši više struje, a Tomislav Micić otkriva šta je istina.
– Protočni bojler ne troši više. On je mnogo veće snage, 9-10 puta može biti veći potrošač od običnog bojlera, ali on troši vodu samo dok toplu voda ide. Čim se zatvori voda, on više ne znači. Ako se 5 minuta tuširate, on 5 minuta vuče struju i onda prestane – kaže električar.
Da li starost uređaja utiče na potrošnju?
– Ne utiče, jedino ako grejač ne pregori. Recimo kod TA peći, koja ima tri grejača, pa jedan pregori, onda ona manje troši, ali isto tako i manje greje. Bez obzira koliko je uređaj star, on jednako troši struju – kaže Tomislav, koji se potom osvrnuo i na sijalice.
– Većina ljudi je sijalice zamenila led sijalicama koje su 8 puta štedljvije. Manje troše nego klasične sijalice. Najviše se uštedi na grejanju. Mi treba da obezbedimo prijatnu temperaturu, a to je najčešće kad gledamo televiziju. U tim trenucima, najprijatnija temperatura je 24 stepena. Ako ne možemo da je obezbedimo zbog nedostatka struje, tad postoje pomoćni uređaji koji mogu da pomognu – kaže Tomislav.
Prema njegovim rečima, uštedećete ako nabavite određene uređaje koji će vas grejati sasvim dovoljno, a čija je potrošnja zanemarljiva.
– To je, recimo, električni grejač nogu. To je kao jedna cipela za dve noge. Ona troši struju kao jedna sijalica, znači skroz zanemarljivo. Kad ugrejete noge, vi možete da gledate televiziju i na 20 stepeni vam neće biti hladno, a 4 stepena jako znače za uštedu. Postoje i električna ćebad. Treba da zatvorite prostorije u kojima ne provodite vreme, a ovo ćebe troši jako malo struje, a biće vam toplo. Za boravak u prostoru gde je hladno, oko 15 stepeni, postoji električni prsluk. On je na baterije i možete ga kupiti preko interneta. On obezbeđuje dovoljnu toplotu – kaže Tomislav.
Najbolja temperatura klime:
– Primetio sam da naši ljudi imaju običaj, kada je klima u pitanju, da leti uključe na 17 stepeni, na najmanju moguću temperaturu, a zimi na 30. Zapravo, i leti i zimi treba da stave na 24 stepena. U tom slučaju, klima ne troši puno struje. Ona je jako dobra i zimi za grejanje, štedljiva je – ističe električar.