DVE BLOKADE ZA RUSKU NAFTU Srbija se na vreme snabdela – najviše treba da brinu evropske firme koje sarađuju sa Rusima
Evropska unija je za danas (5. decembar) tempirala dve mere protiv ruske nafte – to je embargo na izvoz sirove ruske nafte morskim putem, a zatim i ograničenje cene ruske nafte na 60 dolara po barelu, koja takođe stiže preko mora. Jasno je da će ove odluke imati određenog efekta i na Srbiju, samo je pitanje, u kojoj meri? Po svemu sudeći, ne previše.
Za sada novi paket sankcija protiv Rusije ne bi trebalo da naruši srpsku nabavku „crnog zlata”, bar što se tiče dostave ruske nafte preko jadranskog naftovoda JANAF, kroz koji od danas neće teći prema Srbiji, kao deo osmog paketa sankcija protiv Moskve i Vladimira Putina. Prema rečima Željka Markovića, lidera za sektor energetike i resursa u Dilojtu, Srbiju ništa ne sprečava da preko tog istog JANAF-a nabavlja naftu iz drugih izvora.
– Jednostavno ćemo kupovati naftu od drugih dobavljača i to je to – izričit je Marković, koji podseća da smo prošle godine dobijali oko 10 odsto ruske nafte preko Janafa, što je količina koja se može nadomestiti bez većih problema.
Što se tiče ograničenja cene ruske nafte, sagovornik Bizportala objašnjava da to takođe ne bi trebalo previše da utiče na Srbiju, iz jednostavnog razloga što se ono najviše tiče firmi koje potiču iz zemalja Evropske unije, a bave se kupovinom i transportom ruske nafte. Svi ostali će i dalje trgovati i pregovarati po principima slobodnog tržišta.
– Primera radi, ako Indija ima ugovor sa Rusijom za kupovinu nafte, taj sporazum se tiče isključivo njih, i tu Evropska unija ne može ni na šta da utiče. Međutim, ako je u pitanju Grčka, članica EU, čijim tankerima se prevozi oko 55 odsto ruske nafte, oni će morati striktno da se drže ograničenja cene od 60 dolara, ili će u suprotnom trpeti posledice – ilustruje Marković.
Jedno od mera koje bi mogle da budu primenjene protiv evropskih preduzeća koje kupuju rusku naftu po ceni višoj od zactrane je onemogućavanje veoma važnog osiguranja tankera koji prevoze naftu. Osiguranje je ključno za tankere, jer, jasno, prevoze robu koja u slučaju havarije ili izlivanja može da napravi ogromnu novčanu štetu, objašnjava Marković.
Naš sagovornik napominje da mere ograničenja cene podrazumeva i zabranu reeksporta, to jest, sprečavanje kupovine ruske nafte po ograničenoj ceni, koja bi zatim bila preprodata za veću sumu.
A da li će sve pomenute mere imati efekta protiv Rusije? Marković procenjuje da u početku svakako hoće, ali kao i u slučaju svih sankcija, vremenom će zemlja koja je pogođena, u ovom slučaju Rusija, naći načina da ih zaobiđe ili premosti.
Podsetimo, zvanična Moskva je poručila da neće dostavljati naftu zemljama koje zahtevaju ograničenje cene i jednostavno će je preusmeriti državama koje ne prihvataju ograničenje. Što se Srbije tiče, Naftna industrija Srbije (NIS), kao i nadležno Ministarstvo rudarstva i energetike je više puta naglasilo da je domaće tržište, pravovremeno i dobro snabdeveno naftom za Pančevačku rafineriju.
Inače, najveći udeo u ukupnom obimu nafte koji uvoz NIS već godinama zauima nafta tipa „Kirkur” iz Iraka, a dosta „crnog zlata” stiže i iz Kazahstana.