SLABIJI RAST OD PREDVIĐENOG Međunarodni monetarni fond revidirao svoju prognozu napretka ekonomije SAD – sa prvobitnih 2,9 na 2,3 odsto
Ekonomija SAD ove godine će rasti za 2,3 odsto, slabije nego što se očekivalo, ocenio je Međunarodni monetarni fond (MMF), uz napomenu da novi podaci signaliziraju usporavanje lične potrošnje. MMF je krajem juna procenio da će najveća svetska ekonomija ove godine rasti za 2,9 procenata.
Sveopšti rast cena predstavlja sistemski rizik za Sjedinjene Države i svetsku ekonomiju
U 2023. rast bi trebalo naglo da uspori, na samo 1,0 odsto, prognoziraju oni, snizivši prethodnu procenu za 0,7 procentnih poena.
Međunarodni zajmodavac je smanjio prognoze nakon što su američki podaci za prvi kvartal pokazali pad aktivnosti od 0,4 odsto na kvartalnom nivou i slabu ličnu potrošnju u maju. Oni su istovremeno upozorili na izazove koje donosi visoka inflacija i nastojanja centralne banke da je obuzda naglim podizanjem kamatnih stopa.
Rastuće cene širokog spektra proizvoda predstavljaju sistemski rizik za Sjedinjene Države i globalnu ekonomiju, zaključili su izvršni direktori MMF-a u izveštaju nakon konsultacija po članu IV objavljenom u utorak.
Recesija bi trebala da zaobiđe Ameriku
Prioritet politike vlade sada mora biti hitno i efikasno kočenje rasta zarada i cena, ali na način da ne izazove nagli pad aktivnosti, upozorili su. Biće to težak zadatak, zaključuju. Pooštrena monetarna politika trebalo bi da do poslednjeg kvartala naredne godine snizi stopu inflacije na 1,9 odsto sa 6,6 procenata u poslednja tri meseca ove godine, ocenjuje MMF.
Ovo će dodatno usporiti rast, ali SAD bi trebalo da izbegnu recesiju, kažu oni. Ali veće kamatne stope i smanjena državna potrošnja smanjiće rast lične potrošnje na otprilike nulu početkom sledeće godine, što će ublažiti probleme u nabavci, istakao je ekonomista MMF-ovog Odeljenja za zapadnu hemisferu Endrju Hodž na blogu.
-Pad tražnje će podići stopu nezaposlenosti na oko pet odsto do druge polovine sledeće godine, što bi trebalo da smanji plate – kaže Hodž.
MMF predlaže Vašingtonu da usvoji mere socijalne i klimatske zaštite koje je izneo predsednik Džozef Bajden, jer bi one podstakle aktivaciju građana na tržištu rada, ublažile inflaciju i otvorile put za prelazak na niskougljeničnu ekonomiju. Direktori su takođe preporučili da se ukinu trgovinska ograničenja i tarife iz proteklih pet godina, navodi se u izveštaju MMF-a.