Rusija širi uticaj na Afriku, sledeći na redu Sudan
![Sudan](https://bizportal.rs/wp-content/uploads/2023/02/shutterstock_1714658092.jpg)
Foto: Shutterstock
Zamenik predsednika Sudanskog pelaznog veća kojim dominira vojska, Malik Agar, je vrlo jasan kada je stav njegove zemlje u pitanju – Da, postoji interes za oživljavanje sporazuma o izgradnji ruskog pomorskog centra na Crvenom moru – rekao je on za sudanski list „Sudan Tribune“, na kraju Međunarodnog ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu (SPIEF).
Sudan i Rusija su već godinama u pregovorima o odgovarajućem sporazumu. Prema izveštaju onlajn magazina „Anderstending Var“, tadašnji šef sudanske države Omar al Bašir i ruski predsednik Vladimir Putin već su 2017. dogovorili gradnju ruske baze s prostorom za nekoliko stotina vojnika i četiri broda.
Međutim, zbog političke nestabilnosti koja je tada nastupila, sudanski parlament nije mogao ratifikovati sporazum. Nedavno su, međutim, razgovori nastavljeni i to očigledno uspešno. Zamenik komandanta Sudanskih oružanih snaga (SAF), general-pukovnik Jasir al Atar, krajem izjavio je da će Sudan i Rusija u narednim nedeljama potpisati niz vojnih i ekonomskih sporazuma.
Činjenica da je Moskva sada postigla dogovor s državnim predstavnicima Sudana ukazuje na značajnu promenu kursa: u katastrofalnom sukobu koji je prošle godine izbio između regularne vojske SAF i pobunjenih snaga iz Rapid Support Forces (RSF), Moskva je prvobitno bila na strani RSF-a. Razlog: poludržavne ruske Vagnerove formacije su s njima imale dogovor o pravima na rudarenje sudanskih nalazišta zlata, a to je bio jedan od preostalih izvora deviza za Rusiju, koja se od napada na Ukrajinu nalazi pod udarom sankcija Zapada.
![Severni tok](https://bizportal.rs/wp-content/uploads/2022/03/rusija-1.jpg)
– Vojna situacija u Sudanu ostaje nejasna – kaže politikologinja Hager Ali s hamburškog GIGA instituta, koja je nedavno objavila analizu sudanskog rata. – Ali Rusija sada očito želi diverzificikovati svoju podršku Sudanu. Štaviše, Port Sudan se nalazi u području koji kontrolira SAF. Ako Rusija želi tamo uspostaviti pomorsku bazu, to će zavisiti od razgovora sa SAF-om – objašnjava ona. Još uvek je nejasno kakve će to posledice imati na vojni razvoj sukoba.
U zamenu za pomorsko prisustvo, Rusija će pružiti vojnu i sigurnosnu podršku Sudanskim oružanim snagama (SAF). Specijalni izaslanik ruskog predsednika za Afriku i Bliski istok, Mihail Bogdanov, obećao je SAF-u „neograničenu kvalitativnu vojnu pomoć“, prenosi magazin „Anderstending Var“.
Sudanska vojska je, kako kaže politikolog Andreas Hajneman-Gruder iz Centra za naprednu sigurnost, strateške i integracijske studije (CASSIS) u Bonu, proteklih godina od Rusije, između ostalog, tražila i borbene avione tipa Su-30 i Su-35, kao i protivzračne rakete S-400.
– Rusi su do sada pokazivali skepticizam oko ovih želja. Ne znamo misle li sada drugačije – niti znamo kakvo oružje je Rusija sada ponudila Sudancima u zamenu za pomorsku bazu – rekao je Hajneman-Gruder za DW .
Rusija u osnovi ima dobre karte u pregovorima, kaže Hager Ali u razgovoru za DW i dodaje – Što duže traje sukob, to je više oružja potrebno SAF-u. Ovo se posebno odnosi na sudansko ratno vazduhoplovstvo, koje mora delovati i u udaljenim područjima. U tom smislu, rusko oružje može jako dobro poslužiti.
![](https://bizportal.rs/wp-content/uploads/2024/04/Oruzje-2.jpg)
Isto važi i za dizel gorivo. Dugo ga je nedostajalo, objašnjava Ali. S druge strane, postoji i odgovarajuća zabrana izvoza za Rusiju zbog sankcija. – Dugo je gorivo uvozila Vagnerova milicija preko Čada – kaža Ali i dodaje da bi ga u budućnosti Rusija mogla isporučivati preko svoje nove pomorske baze u Sudanu.
S lukom, prema navodima iz „Anderstending Var“, Rusija dosledno može nastaviti svoje vojne akcije u Africi. Zbog umešanosti u sirijski rat na strani diktatora Bašara al-Asada, Rusija već ima pomorsku bazu u Tartusu na jugu Sirije. To već koristi kao polaznu tačku za isporuku logistike u Afriku – na primer u Libiju, koju takođe razdire građanski rat. Libija, pak, služi Moskvi kao mostobran za pojačanje i zalihe za zemlje podsaharske Afrike.
– Sudan je još jedan deo slagalice u ruskoj strategiji za Afriku – kaže Hager Ali. Ovo se odnosi na trgovinu oružjem, ali i na ostala ruska prisustva u Africi, posebno na zapadu kontinenta. – Moskva ima različite interese: kratkoročne, srednjoročne i dugoročne – dodaje Ali.
Uzimajući u obzir trenutnu situaciju u Sudanu, ne mogu se isključiti moguća kretanja izbeglica prema Europi, prenosi SEEbiz.
– Evropska strana bi se stoga mogla zapitati treba li razvojnu pomoć u zemljama koje kontrolišu pučisti povezati s određenim uslovima. Na primer, da vojna saradnja s Rusima ima posledice po razvojnu saradnju ili možda čak i po humanitarnu pomoć – upozorava Hajneman-Gruder i dodaje da Francuska to sada već radi – Ali generalno, ovde još uvek ne vidim jedinstvenu poziciju među zapadnim zemljama.
Za najnovije biznis vesti iz Srbije i sveta, pratite nas na našoj Instagram stranici.