MRAČNA EKONOMSKA PREDVIĐANJA Rat u Ukrajini mogao bi svet podeliti na dva bloka
Rat u Ukrajini žestko će ove godine pogoditi svetsku trgovinsku razmenu, upozorila je Svetska trgovinska organizacija (STO), snizivši prognozu ekonomskog rasta i upozorivši da će posledice osetiti ljudi širom sveta naročito kroz više cena hrane i energenata.
Svetska ekonomija ove godine zabeležiće rast od 2,8 odsto, procjenjuje STO, snizivši dosadašnju prognozu za 1,3 procentna poena. Prema postojećim analizama, u 2021. godini ekonomske aktivnosti su porasle 5,7 odsto.
Dodaje se i da bi svetska trgovina ove godine trebala porasti za oko 3 odsto, za 1,7 procentnih poena manje neg što je STO bio prognozirao u oktobru prošle godine. Dodaju i da bi u 2023. rast trebao biti dodatno ubrzan. Ali, s obzirom na trenutnu situaciju u svetu, veliko je pitanje da li će kasnije ove prognoze ponovo biti rezimirane.
Iz Svetske trgovinske organizacije upozoravaju da, zbog prirode sukoba u Ukrajini, ove prognoze uključuju visok stepen neizvesnosti.
– Rat u Ukrajini izazvao je ogromnu ljudsku patnju, a oštetio je i svetsku ekonomiju i to u vrlo osetljivom trenutku – upozorila je u svom saopštenju direktorka STO-a Ngozi Okonjo Iveala.
– Posledice rata osetiće ljudi širom sveta, posebno oni u zemljama gde su niski dohodci građana i gde domaćinstva veliki deo mesečnih primanja troše na hranu – naglasila je ona.
Rat će najteže pogoditi Ukrajinu čija bi se ekonomija mogla smanjiti za četvrtinu u ovoj godini u poređenju sa predratnom prognozom, pokazale su simulacije Svetske trgovinske organizacije.
Kada se analiza usmeri ka sankcijama, predviđanja ukazuju da se može očekivati pad ekonomije za oko pet odsto, što će se takođe odraziti na čitav evropski kontinent, glavne destinacije i ruskog i ukrajinskog izvoza.
Evropska unija bi tako mogla očekivati za oko 1,5 odsto manji BDP dok bi u ostalim zapadnim zemljama gubitak mogao iznositi oko jedan odsto.
Dobavljači ključnih proizvoda
Udeo Rusije i Ukrajine u svetskoj trgovini i proizvodnji relativno su mali, ali te su dve zemlje važni dobavljači ključnih proizvoda, posebno sirovina za proizvodnju hrane i energenata.
U 2019. Rusija i Ukrajina isporučivale su četvrtinu pšenice, 15 odsto ječma i 45 odsto proizvoda od suncokreta. Preko Rusije se obavlja 9,4 odsto svetske trgovine energentima, uključujući 20 odsto udela u izvozu prirodnog gasa.
Osim toga, Rusija i Ukrajina ključni su snabdevači sirovina u industrijskom lancu različitih proizvoda, upozorava STO.
Ugrožena industrija
Rusija spada među glavne snabdevače paladijuma i rodijuma, ključnih sirovina u proizvodnji katalitičkih konvertera za automobile, i u 2019. pokrivala je četvrtinu globalne uvozne potražnje za paladijumom.
Proizvodnja poluprovodnika u velikoj meri zavisi od neona koji isporučuje Ukrajina, sa učešćem u ameirčkom uvozu od čak 90 odsto.
Poremećaji u snabdevanju tim sirovinama mogli bi uticati na proizvođače automobila koji su se tek počeli oporavljati od krize izazvane prekidom lanca snabdevanja, ističe STO.
Ranjiva ekonomija
Smanjene isporuke žitarica i drugih prehrambenih proizvoda može dovesti do povećanja cena poljoprivrednih sirovina, što će negativno uticati na snabdevanje hranom u siromašnijim zemljama.
Afrika i Bliski istok su najranjivije regije, jer više od polovine potreba za žitaricama pokrivaju uvozom iz Ukrajine i Rusije, ističe STO, upozorivši da bi zbog smanjenih isporuka cena pšenice u nekim zemljama podsaharske Afrike mogla porasti od 50 do 85 odsto.
– Aktuelna kriza verovatno će pojačati međunarodnu prehrambenu nesigurnost u razdoblju ionako rekordno visokih cena hrane zbog pandemije kovid-19 i drugih činioca – upozorava Svetska trgovinska organizacija.
Dva bloka?
Na duži rok rat bi mogao podstaknuti podelu svetske ekonomije na dva bloka, smatraju u STO-u što je vrlo mračna prognoza koja proizilazi iz njihove analize ekonomskih kretanja.
Ekonomske sankcije mogle bi dovesti do raskidanja veza između velikih privreda iz geopolitičkih razloga, radi postizanja višeg stepena samoodrživosti u proizvodnji i trgovini.
Čak i ako se ne formiraju službeni blokovi, kompanije bi mogle odlučiti smanjiti rizik preusmeravanjem lanaca snabdevanja, predviđaju u STO-u.
Takav razvoj događaja izazvao bi veliki gubitak prihoda, posebno u zemljama čije su ekonomije u razvoju i mogao bi dugoročno smanjiti BDP na globalnom nivou za oko pet odsto, najpre zbog ograničenje konkurence i gušenja inovacija.
Pad BDP-a mogao bi biti još i snažniji budući da procena uzima u obzir tek ograničeni skup faktora koji su na strani globalne trgovine, a koji bi u slučaju pogoršanja situacije drastično smanjili nivo privrednih kretanja što bi moglo dovesti do krize mnogo većih razmera, upozoravaju iz Svetske zdravstvene organizacije.