KO BI GORE SAD JE DOLE Dolar skliznuo, evro i nafta poskočili – investitori oprezni zbog straha od stagflacije
Na deviznom tržištu vrednost dolara prema korpi valuta je blago opala.
Indeks dolara, koji pokazuje vrednost američkog dolara u odnosu na ostalih šest najvažnijih svetskih valuta, iznosi oko 109,59 poena, dok je juče u ovo vreme iznosio 109,70 poena.
Istovremeno, kurs dolara prema japanskoj valuti porastao je sa jučerašnjih 143,05 na 143,25 jena.
Ali američka valuta je oslabila u odnosu na evropsku, pa je cena evra dostigla 1,0005 dolara, dok je juče u ovo vreme bila 0,9970 dolara.
Cene nafte su, pak, blago porasle, posle jučerašnjeg oštrog pada. Barel je na londonskom tržištu poskupeo 0,40 odsto, na 91,20 dolara, dok je na američkom barel poskupeo za 0,31 procenat, na 85,35 dolara, piše portal Index.hr.
Azijske berze prate pad Volstrita
Cene akcija su pale na azijskim berzama u petak, kao i dan ranije na Volstritu, pošto centralne banke zapadnih zemalja podižu kamatne stope zbog visoke inflacije, dok se globalni ekonomski rast usporava.
MSCI indeks azijsko-pacifičkih akcija, isključujući japanske akcije, bio je u padu za oko 1 procenat oko 7 sati.
Istovremeno, Nikkei indeks je na Tokijskoj berzi skliznuo 1 odsto, dok su cene akcija u Hong Kongu, Južnoj Koreji, Šangaju i Australiji pale između 0,4 i 1,4 odsto.
Tako azijske berze prate jučerašnji pad na Volstritu, kada je Dau Džons izgubio 0,6 odsto, S&P 500 oko 1,1, a Nasdak indeks 1,4 odsto.
To je drugi put u poslednja tri dana, od kada su objavljeni podaci o inflaciji u SAD većoj od očekivane, da su indeksi značajno pali.
Ovo je rezultat neizvesnosti investitora u pogledu povećanja kamatnih stopa od strane američke centralne banke.
Većina analitičara očekuje da će čelnici FED-a ponovo, treći put zaredom, podići ključne kamatne stope za 0,75 procentnih poena na sastanku sledeće nedelje. Ali bilo je i spekulacija da bi Fed mogao da podigne kamatne stope za ceo procentni poen.
Da je stanje na tržištu rada dobro, a potrošnja jaka, govore i jučerašnji podaci o potrošnji na malo i padu broja zahteva za naknadu za nezaposlene.
To, pak, znači da bi inflacija mogla ostati na visokom nivou, što bi primoralo Fed da dodatno pooštri monetarnu politiku.
Upozorenja MMF-a i Svetske banke
Na tržišta kapitala negativno utiče i usporavanje rasta globalne ekonomije, na šta su juče upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svetska banka.
Za oktobar je MMF najavio novo smanjenje procena rasta globalne ekonomije, nakon što je već u julu ove godine smanjio procenu na 3,2 odsto, a naredne 2,9 procenata.
Neke zemlje će zaroniti u recesiju sledeće godine, ali je još prerano reći da li će doći do globalne recesije, saopštio je MMF.
Svetska banka je, s druge strane, saopštila da svetska ekonomija možda ide ka recesiji, s obzirom da centralne banke u svetu istovremeno podižu kamatne stope zbog visoke inflacije.
Tri najveće svetske ekonomije – SAD, Kina i evrozona – doživljavaju naglo usporavanje rasta, a čak i umeren udarac mogao bi da gurne svetsku ekonomiju u recesiju, kaže Svetska banka.
Njen glavni ekonomista je takođe rekao da je zabrinut zbog mogućnosti stagflacije, perioda sporog privrednog rasta i visoke inflacije.
Zbog toga investitore nisu ohrabrili ni bolji od očekivanih podataka o industrijskoj proizvodnji, potrošnji i investicijama u Kini.